Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Hrvati u Beogradu bez prostora za rad udruga

Prvi put od kada je Hrvatsko nacionalno vijeće osnovano 2002. godine sjednica krovne institucije Hrvata u Srbiji održana je u Beogradu, u Veleposlanstvu Republike Hrvatske. Prije same sjednice, 29. listopada, održana je i konferencija za medije, na kojoj je istaknuto da blizu 8.000 Hrvata u Beogradu nemaju prostor za svoj rad i djelovanje. Predsjednica HNV-a Jasna Vojić i zastupnik u Narodnoj skupšini Srbije i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov upoznali su predstavnike medija s problemima i važnim pitanjima za hrvatsku zajednicu u Beogradu. 

Vojnić: Obećanja nisu urodila plodom

»Hrvati u Beogradu nemaju svoj prostor za rad i djelovanje. Postojala su obećanja na tom planu. Mi nerado iznosimo neuspjehe na konferenciji za medije, ali budući da su se iscrpile sve mogućnosti, smatramo da o tome trebamo javno progovoriti. Više od tri godine unazad predstavnici hrvatskih udruga kulture u Beogradu su se obraćali predstavnicima Grada Beograda, tražili su prostor za djelovanje. Također su održani i sastanci na najvišoj razini Republike Srbije s predstavnicima hrvatske nacionalne zajednice i postojali su konkretni dogovori i obećanja da će prostor biti riješen. Održani su sastanci i s gradonačenikom Zagreba i gradonačelnikom Beograda i u dva navrata su također bila obećanja da će prostor biti riješen. HNV sa svoje strane se također uključio u rješavanje ovog problema i poslali smo pet dopisa Gradu Beogradu. Dva dopisa su bila sa zamolbom za sastanak, dva su bila da se ponudi rješenje, a čak smo im ponudili i konkretne mogućnosti gdje bi se prostor mogao riješiti. Prije nekoliko tjedana smo poslali dopis za urgentno rješavanje, jer je upitna opstojnost rada hrvatske zajednice u Beogradu. Budući da smo s naše strane učinili korake i da ova dana obećanja nisu urodila plodom, odlučili smo progovoriti o tome da vidimo hoće li se na ovaj način problem riješiti«, istaknula je Vojnić.

Žigmanov: Apel javnosti da se zainteresira

Žigmanov je izjavio kako je iznimno važno da hrvatska zajednica u Beogradu, koja prema podatcima iz 2011. godine broji blizu 8.000 građana, ima svoj prostor.
»Zajednica bez prostora teško može organizirano djelovati. Nažalost, mi nismo imali uspjeha kada je u pitanju rješavanje tog elementarnog preduvjeta i artikuliranja određenih interesa hrvatskoga naroda u Beogradu. Beograd je glavni grad Srbije, centar moći, centar svih ključnih institucija. Mislimo da bi jedan takav prostor pridonio intenzivnijoj i svestranoj komunikaciji s predstavnicima vlasti ne samo kada je u pitanju Grad Beograd nego i Srbija. Pokušavamo preslikavati iskustva koja ima srpska zajednica u Hrvatskoj. Njihova iskustva na planu rješavanja odgovarajućeg prostora za rad Srpskog kulturnog društva i Srpskog narodnog vijeća nam mogu biti model. O tome smo nekoliko puta razgovarali uz nazočnost predstavnika Grada Zagreba«, istaknuo je Žigmanov, navodeći da bez osiguravanja odgovarajućeg prostora koji bi bio centar života hrvatske zajednice u Beogradu, ovisi i artikuliranje njihovih interesa, ali i jednostavnija komunikacija s predstavnicima vlasti. 
»Ovo je neka vrsta apela da se javnost u Srbiji zainteresira, da pokušamo govoriti o problemima s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice. Od 40 hrvatskih udruga kulture koje djeluju u Srbiji, više od 70 posto njih nema odgovarajuće riješeno pitanje prostora za rad. To se kompenzira najčešće u situacijama da se rad udruga organizira unutar župskih objekata. Za manji broj udruga to može biti vid solidne kompenzacije, ali kada je u pitanju Beograd, mi očekujemo da odgovarajući prostor osigura sam grad i da to bude pozitivna gesta, politika, odluka grada, da su Hrvati u Beogradu priznata zajednica kojoj se javni prostor, javni resurs kao što je imovina grada, stavlja na raspolaganje«, naglasio je Žigmanov.
Na upit što misli zbog čega je izostala povratna informacija o rješavanju problema hrvatske zajednice u Beogradu, on je odgovorio kako ne misli da postoji namjera niti svjesno zaprječavanje rješavanja ovoga problema nego smatra da možda nisu bili dovoljno nametljivi sa zahtjevom gradskim vlastima, ali da vjeruje da gradu koji danas ima najveći bruto dohodak i koji raspolaže velikim resursima kada je u pitanju prostor, to nije veliki izdatak, te da nerješavanje ovog problema može biti otežavajući moment kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi.
Na kraju konferencije Jasna Vojnić upoznala je medije s postignutim uspjesima HNV-a u proteklih godinu dana: o pozitivnom rješavanju sudskog spora koji se odnosi na rodnu kuću bana Jelačića u Petrovaradinu, otvaranju lektorata na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, otvorenom odjelu Medicinske škole, te o pomacima u rješavanju određenih problema unutar hrvatske zajednice. Izrazila je nadu da će i problem prostora za rad hrvatske zajednice u Beogradu biti riješen. Također je istaknula da HNV ima izuzetnu komunikaciju s tijelima pokrajinske vlasti koja je u posljednje vrijeme poboljšana.
S. D.

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay