Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Zadruge i turizam – polja za obradu

»Površine pod organskim usjevima porasle su za godinu dana oko 43% i ove godine dostigle su 19.200 hektara, pa je pravo vrijeme da se proizvođači na ovom polju počnu udruživati kako bi povećali konkurentnost na tržištu«, piše portal Agrosmart, prenoseći jedan od ključnih zaključaka s XV. Međunarodnog festivala organskih proizvoda Biofest, koji je od 2. do 4. listopada održan u Subotici.
I ma koliko ovo povećanje od 43% bilo veliko, ovih ni 20.000 hektara ne čini niti 0,5% ukupno obradivih površina u Srbiji čija se brojka – u ovisnosti od izvora – kreće u rasponu od 4,9 do 5,7 milijuna hektara. Što je to u odnosu na Austriju, gdje ekološka proizvodnja čini 20% ukupne poljoprivredne proizvodnje!

Do sada učinjeno i obećanja za sutra

Pa ipak, osim povećanja za 43% površina pod bio proizvodnjom, u Srbiji se događaju još neki pozitivni pomaci. Tako, recimo, projektna menadžerica Terra’sa, udruge koja je prije 15 godina i pokrenula Biofest, Snježana Mitrović kaže kako su upravo ove godine (19. lipnja) organski proizvođači iz Subotice, Totovog Sela, Temerina, Stare Moravice i Mirgeša osnovali zadrugu, s ciljem lakšeg poslovanja kroz zajedničku nabavu repromaterijala i strojeva, ali i plasmana robe na tržištu. Inače, upravo su zadrugarstvo i turizam u području bio proizvodnje bili noseće teme Biofesta, o kojima se najviše pričalo na njegovom otvaranju.
Kako je već uobičajeno u takvim prigodama, riječi potpore i obećanja organizatorima i sudionicima, ali i svim bio proizvođačima, dali su i državni, pokrajinski i gradski dužnosnici zaduženi za područje poljoprivrede. Tako je Ivana Simić iz Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju Serbia Organica istaknula kako ohrabruje činjenica da je Ministarstvo poljoprivrede spremno ponuditi odgovarajuću pomoć razvoju bio proizvodnje u Srbiji, ali ne precizirajući o kakvim je mjerama ili iznosima riječ, jer to do sada nije učinio niti ministar Branislav Nedimović. Ipak, ona je na otvaranju Biofesta najavila skoru izradu posebnog zakonskog dokumenta kojim će biti razdvojeni poticaji u bio i konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U tom smislu nešto konkretniji bio je pomoćnik pokrajinskog tajnika za poljoprivredu Marko Rovčanin, koji je istaknuo da Tajništvo bio proizvođače u Vojvodini pomaže u iznosu od deset milijuna dinara, dok je Grgur Stipić iz subotičkog Tajništva za poljoprivredu najavio da će poljoprivrednici koji se bave ekološkom proizvodnjom dobivati zemljište u dugogodišnji najam.

Ekspanzija i nove prakse

Zadovoljstvo i organizacijom Biofesta i zanimanjem Subotičana za bio proizvodnju iskazala je i Snježana Pavlić iz osječkog BB Oila, tvrtke koja od 2016. u Bijelom Brdu ima pogone za hladno prešana ulja od suncokreta i uljane repice, badema i lješnjaka, te lana i konoplje. Sve proizvode, koji, kako kaže, moraju imati eko certifikat otkupljuju diljem Hrvatske, a osim na domaćem tržištu, oni se i izvoze. S obzirom na to da je Hrvatska već šest godina članica Europske unije, ona kaže kako se dosta poticaja za bio proizvodnju može dobiti i iz europskih fondova, napose ukoliko se proizvođači udruže i zajednički nastupaju s projektima. Kada je riječ o zanimanju ljudi za bio proizvodnju u Hrvatskoj, Snježana Pavlić kaže kako se u posljednje vrijeme bilježi rast na tom planu:
»U posljednje vrijeme bio proizvodnja se intenzivirala, jer sve više ljudi traži takve proizvode. Mislim da je potražnja vrlo dobra, ali je potrebno i više promovirati svoje proizvode, bilo kroz sudjelovanja na sajmovima, bilo putem medija. Na žalost, još nismo prisutni u velikim trgovačkim lancima, ali i na tom planu se vode pregovori i nadam se da će i ovo pitanje uskoro biti riješeno na obostrano zadovoljstvo. Za sada se naši proizvodi mogu naručiti putem interneta, na osječkoj eko tržnici ili u našoj tvrtki.«
Tomislav Katančić iz osječke udruge Slap na Biofest je došao kao predstavnik projekta Panona.net, koji zajedno provode sa subotičkim Otvorenim sveučilištem.
»Došli smo ponuditi svoje proizvode na način da su svi proizvođači koji su na štandu zapravo dio web-shop prodaje, jer smo u sklopu jednog drugog projekta od Europske unije dobili sredstva za internet platformu za vozilo s hladnjačom i za vozača kako bismo olakšali internetsku prodaju proizvoda«, kaže Katančić.
On kaže da je ovim projektom, koji je počeo u ožujku ove godine i vrijednim dva milijuna eura, obuhvaćeno 35 proizvođača u krugu od četrdesetak kilometara, koji na prodaju nude oko 200 proizvoda, od vina, preko bio povrća i prerađevina, sireva, suhomesnatih proizvoda, do ekoloških čajeva i veganskog kutka.
»Cilj projekta bio je podići konkurentnost lokalnih proizvođača, jer su i veliki trgovinski lanci i industrija nanijeli dosta štete malim bio proizvođačima. Zbog toga, da bi opstali, oni se moraju ujediniti, a to su učinili kroz našu platformu. Osim toga, i sami proizvođači su svjesni koliko je internet postao popularan i koje sve prednosti mogu imati zbog toga«, kaže sugovornik.
U okviru ovogodišnjeg Biofesta sudionici su još posjetili imanje Szabolcsa Truzsinskog iz Njegoševa (kod Bačke Topole), koji se bavi proizvodnjom dvadesetak vrsta bio tjestenina od spelte, te Brkin salaš u Čeneju, kao vid upoznavanja s agro-etno turizmom. Kao i ranijih, na Biofestu su i ove godine dodijeljene dvije nagrade. Titulu najboljeg proizvođača dobila je Ana Dolovac iz Novog Sada za rolnice od sušenog voća, a za najbolji proizvod proglašen je choco cerealie organic, koji proizvodi kompanija Flory iz Kruševca.
Z. R.

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay