Arhiv tekstova Arhiv tekstova

»Višegradska četvorka«

Početkom ovog mjeseca, točnije 2. i 3. listopada, u Pragu je održan skup srednjoeuropskih zemalja članica EU, koje su ove godine postale poznate i kao »Višegradska četvorka«, skraćeno »V-4«. Četvorku čine: Češka, Poljska, Mađarska i Slovačka. U okviru EU postali su poznati kada su nakon izbora za Europski parlament osujetili svojevrstan reizbor bivših čelnika, favorita liberala i socijalista. Ovo su mogli postići zato što su dvije spomenute grupacije postigle loše izborne rezultate i nemaju više većinu u EU parlamentu kao do sada. Jedna od točaka razdora bila je takozvana migrantska kriza koja je započela 2015. godine, kada su iz ratom zahvaćenih područja Bliskog istoka, prije svega Sirije i Iraka, bez skoro ikakve kontrole, iskoristivši bezgranični sustav kontrole unutar EU, u velikim grupama pristizali u najrazvijenije države Europe, prije svega u Njemačku, gdje su dobili najbolju socijalnu zaštitu. Zbog ovoga se prva pobunila Mađarska, koja je na granici sa Srbijom digla žičanu ogradu. Kasnije je ova ograda postala vrlo čuvana, s putovima za prolaz granične policije, vojarnama za ove postrojbe; opremljena je kamerama i prijelaz je moguć samo preko kontrolnih punktova na kojima, oni koji ne mogu dobiti izbjeglički status, bivaju vraćeni u Srbiju. Liberalne i socijalističke stranke u EU počele su napadati premijera susjedne zemlje Viktora Orbána, uspoređujući ga s nekadašnjim diktatorima. Orbánov stav bio je da sve prisutniji manjak radne snage ne treba rješavati »uvozom migranata« nego prije svega socijalnim davanjima vlastitom stanovništvu i s ozbiljnijim državnim radom na poboljšanju nataliteta u svojoj zemlji. Ovaj stav je ocijenjen kao nacionalistički. Orbán je tražio i našao saveznike prije svega u srednjoeuropskim državama, koje su dijelile njegova razmišljanja i tako je polako nastala grupacija država u EU koju sad nazivaju »V-4«. Odakle ovaj naziv?

Prvo biješe sastanak tri kralja

Moramo se vratiti u vremena unazad, sve do početka XIV. vijeka. Naime, u mađarskom Visegrádu 1335. godine, krajem listopada do početka studenog, trajao je sastanak tri kralja najstarijih država Europe: Poljske, Češke i Ugarske. Hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. (I. Károly) nazivan i Caroberto, u svoju tek podignutu palaču u Visegrádu pozvao je na savjetovanje češkog kralja Jana Luksemburškog (Jan Lucembursky) i poljskog kralja Kazimira III. nazivanog i Veliki (Kazimierz Wielki). Tema je bila da, umjesto međusobne borbe, ujedine svoje snage u borbi protiv njemačkog carstva i njegovog borbenog riterskog reda templara, koji je ugrožavao prije svega Poljsku, a česki kralj zavisio je od ovog carstva, jer je bio sin budućeg njemačkog cara Henricha VII. iz dinastije Luksemburških. Kad je postao češki kralj, bio je poznat po tome da je skoro tijekom cijele svoje vladavine ratovao, čak i protiv Ugarske. Ugarski kralj Karlo I., Mađari su ga nazivali i Károly Róbert, iz dinastije Anjou, iako je bio kandidat tadašnjeg pape, teško je uspostavio svoju vlast u Hrvatsko-ugarskoj kraljevini, jer su ga na početku podržavali samo hrvatski velikaši: Šubići, Babonići i Frankopani, a od ugarskih samo Máté Csák, koji je vladao Srijemom i stolovao u Iloku. Iz ovih razloga Karlo I. prvobitno je stolovao u Temišvaru. Tek 1316. uspio je zauzeti Visegrád, a kraljevsko sjedište premjestio je tu 1323. godine. Češki i ugarski kralj su se sporazumjeli i o nekoj vrsti monetarne suradnje. U okviru svojih privrednih reformi Karlo I. je počeo kovati zlatne forinte, a česki srebrni groš je postao njen »sitniš« (kao dinar i para). Uspostavili su i trgovačke putove, koje su oni kontrolirali. Poljski kralj Kazimir III. bio je posljednji izdanak dinastije Pijast, te svoju kćerku udaje za ugarskog kralja Karla I. i na taj način učvršćuje dogovor tri kralja. Sjećanje na ovaj povijesni susret spomenute države su obnovile, i tako je nastala »Višegradska četvorka« (budući je nakon I. svjetskog rata stvorena Čehoslovačka koja se raspala na dva dijela početkom 1993.).    

Gosti na sastanku u Pragu

Drugog dana na sastanak »V-4« pozvani su i predsjednik naše Republike kao i predsjednik Slovenije, također članice EU. Članovi »V-4« su složno obećali da će svim snagama podržavati što brži put Srbije u EU. Postoje i dva interesantna događaja, jer su se prije praškog savjetovanja u Beogradu iznenada sastali Orbán i Vučić, vjerojatno da se dogovaraju. Interesantno je da se mađarski mediji uopće nisu bavili ovim sastankom, kao ni s trojnim sastankom u subotu (5. listopada) kada su se sastali lider Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, premijer Mađarske i naš predsjednik. Očito da se stare, još srednjovjekovne, veze ponovo otkrivaju i postaju važne, jer unutar EU očekuju se i oštre političke borbe između ljevice i liberala protiv nacionalnih država kakve su »V-4«. Odnosi između Mađarske i Srbije danas su najbolji, a izgleda da te odnose Mađari žele dići na viši nivo i s Bosnom i Hercegovinom. Kao nekada, geostrateška pozicija Srbije je očito porasla (interesiraju se Kina, Rusija i Turska). Vidjet ćemo kako će ovo iskoristiti naši čelnici.

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay