Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Izvan interesa kapitala iz matice

Iako se velika većina nacionalno-manjinskih organizacija bavi uglavnom pitanjima kulture, informiranja, obrazovanja pa i politike, s vremena na vrijeme javljaju se i neka druga područja interesa. Jedno od njih je i gospodarstvo. Primjerice, rijetko koga zanima ova tema, nije čuo za fond Prosperitati kojim mađarska država pomaže razvoj poduzetništva među Mađarima u Vojvodini. U prve tri godine fonda za svoje sunarodnjake u ovim krajevima Mađarska je tako izdvojila 250 milijuna eura. 
O gospodarskim temama, ali iz kuta ovdašnjih Hrvata, bilo je riječi prigodom nedavnog posjeta hrvatskih župana našoj manjinskoj zajednici. Naime, predstavnici županija su se tada susreli i s dvadesetak gospodarstvenika iz hrvatske zajednice te s njima razgovarali o mogućim vidovima potpore. 

Registar i kontakti

Kako smo izvijestili u prošlom broju, uvodno izlaganje na tom sastanku, s akcentom na moguća područja suradnje, održao je predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i upravitelj Fondacije Cro-Fond Lazar Cvijin. Plan HNV-a je, kako je istaknuto, što prije sačiniti registar gospodarstvenika iz hrvatske zajednice. S druge strane, predstavnici županija istaknuli su da će im preko županijskih gospodarskih komora nastojati osigurati stručnu pomoć i kontakte s gospodarstvenicima i tvrtkama u Hrvatskoj, uz napomenu koja svakako ograničava neka od očekivanja a glasi: politika ne može bitno utjecati na nečiji privatni kapital ili poslovne interese.
»Ovo je bio prvi naš susret«, pojašnjava Lazar Cvijin za naš tjednik. »Trebamo prvo sačiniti registar gospodarstvenika iz hrvatske zajednice po područjima djelatnosti. Najviše ih je u sektoru agrara, ima ih i u sektoru usluga. Poljoprivredni proizvođači se, kao što je poznato, suočavaju s problemima dotrajale mehanizacije, nedovoljnih poticaja države, usitnjenosti posjeda, a u novije vrijeme stvara se i veoma jaka konkurencija budući da mađarski gospodarstvenici u Vojvodini preko Prosperitati fonda dobivaju velike poticaje čime postaju znatno konkurentniji na tržištu. U cilju da pomognemo naše gospodarstvenike, sačinit ćemo preporuke prema županijskim gospodarskim komorama, s kojima ćemo ostvariti kontakte preko županijskih uprava, a planiramo potom i službene posjete županijama skupa s ovdašnjim gospodarstvenicima. Kada je riječ o suradnji sa županijskim komorama, interesantni mogu biti i nastupi na regionalnim sajmovima diljem Hrvatske. Također, voljeli bismo kada bi se i dio projekata prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije, vezan za ovu temu, ‘skrenuo’ prema hrvatskoj zajednici«.  

Interes kapitala

Jedan od sudionika sastanka sa županima bio je i poznati gospodarstvenik iz hrvatske zajednice Joso Anišić iz poljoprivrednog poduzeća Salaš 024. On podsjeća da je i ranije postojala ideja da se zajednički organiziraju gospodarstvenici iz hrvatske manjinske zajednice. Sudjelovao je 2002. na sastanku u beogradskom hotelu Hyatt, kada je desetak hrvatskih gospodarstvenika iz Vojvodine, mahom Subotice, razgovaralo s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore. 
»To je bilo 2002. godine, nakon političkih promjena, Hrvatska gospodarska komora je otvorila svoje predstavništvo u Srbiji. Čak se razmišljalo o formiranju jednog konzorcija koji bi privlačio hrvatski kapital u Suboticu i okolicu, recimo bilo je čak i razgovora da neka od hrvatskih tvrtki kupi poljoprivredni kombinat u Maloj Bosni. Ali nitko nije došao baš tu, iako je Žito Osijek kupilo tri kombinata u Vojvodini, a Agrokor je kupio maltene pola Vojvodine. Vjerojatno je problem i kod nas u hrvatskoj zajednici. Mi smo mislili da će hrvatske tvrtke doći tu gdje nas Hrvata ima u većem broju, ali kapital i ekonomija imaju svoj, drugačiji interes«, kaže Joso Anišić.
On ističe kako ovdašnji Hrvati nisu prepoznati ni od hrvatskih poduzeća koja ovdje posluju. 
»Nema Hrvata na nekim bitnim mjestima u hrvatskim tvrtkama, to smo vidjeli i kad je u Suboticu došao križevački KTC. Mi možda i puno puta imamo pogrešna očekivanja, jer znamo da postoje pravila kadrovske politike. Međutim, drago mi je da je ova tema došla ponovno na red, da vidimo gdje smo sada, da nastavimo tamo gdje smo stali i što možemo dalje. Vjerujem da bi to moglo uroditi plodom. Spominjanje mađarskog fonda Prosperitati je, po meni, previše optimistično jer Hrvatska nema takvu politiku, Mađara je ovdje četiri puta više nego nas, a i državni odnosi između Srbije i Hrvatske nisu tako dobri kao u slučaju s Mađarskom. Ali nadam se da tu može biti pomaka, da županijske komore mogu posredovati, mislim da ima prostora i za nas, jer jako veliki broj, nekoliko stotina tvrtki iz Srbije i Hrvatske, poslovno surađuje«, kaže ovaj poduzetnik.

Mogućnosti povezivanja

I vlasnik subotičke tvrtke Bane d.o.o., poznate ponajviše po proizvodnji opreme za kupaonice i kuhinje, Branko Vaci, gleda pozitivno na aktualne gospodarske inicijative u hrvatskoj zajednici. 
»Imam dobre kontakte s Udrugom gospodarstvenika u Posušju, oni su bili gosti tu kod nas u Vojvodini, i njihov primjer rada bi nam mogao biti od koristi glede teme povezivanja. Recimo, unutar njihove udruge svatko je prvo dužan neku uslugu potražiti od drugog člana, ali se traži ponuda i izvan udruge, kako bi u slučaju velikih razlika došlo do usklađivanja. Na kraju, cilj je da rade skupa, da novac praktično ostane unutar udruge«, kaže Branko Vaci. 
Inače, firma Bane d.o.o. uspješno posluje i u Hrvatskoj (projekti u Poreču i Čakovcu) zahvaljujući prije svega kvaliteti proizvoda i usluge te konkurentnosti. 
Sastanku je nazočio i Ivan Alerić, suvlasnik tvrtke MP Plast iz Pančeva koja se bavi proizvodnjom polietilenskog fitinga, čeličnih prirubnica, izradom strojarskih dijelova i sklopova, te montažom istih.
»Meni ovaj sastanak s predstavnicima hrvatskih županija pokazuje njihovu želju da prvo čuju naše probleme i potrebe. Mislim da bi trebalo nastaviti s ovakvim susretima gdje bi se tražio prostor za suradnju i pomoć sve dok nam i Vlada Hrvatske konkretno ne pomogne kroz ekonomske mjere slično Vladi Mađarske koja je to uradila za mađarske poduzetnike u Vojvodini«, mišljenje je ovog poduzetnika iz Banata.

Upošljavanje u hrvatskim tvrtkama

Jedna od starih »gospodarstvenih« tema je i ona o svojevrsnoj afirmativnoj akciji spram sunarodnjaka, odnosno upošljavanju ovdašnjih Hrvata u hrvatskim poduzećima i tvrtkama u Srbiji. Naime, procjenjuje se da u Srbiji posluje oko 200 hrvatskih poduzeća (Agrokor, Atlantic grupa, Podravka, Nexe, Vindija) koja zapošljavaju oko 14.000 ljudi. I Hrvati su od dolaska tih poduzeća imali neka očekivanja, ali, kako je i na sastanku u Subotici navedeno, ovdašnjih Hrvata u tim kompanijama nema, posebno ne na važnijim pozicijama. Također, hrvatski kapital u Srbiji nema »senzibiliteta« da podrži kulturne ili druge manifestacije i projekte ovdašnje hrvatske zajednice. 
Očekivanja koja idu u ovom smjeru predočena su i prvom čovjeku srbijanskog Predstavništva Hrvatske gospodarske komore sa sjedištem u Beogradu Peri Mijakiću, koji je također nazočio sastanku župana i gospodarstvenika. Hrvatska gospodarska komora je svoje Predstavništvo u Srbiji otvorila 2002. godine. Radilo je dulje od desetljeća, a nakon pet godina stanke, ponovno je otvoreno prošle godine. Pero Mijakić je na sastanku u Subotici podsjetio na razvijenu gospodarsku suradnju između dvije države, ali i na postojanje Hrvatskog poslovnog kluba u Srbiji, koji također radi na suradnji srpskih i hrvatskih poduzeća i unaprjeđenju gospodarske suradnje između Srbije i Hrvatske. Inače, potpredsjednik tog Kluba je hrvatski gospodarstvenik iz Novog Sada Stanko Krstin. 
Gospodarstvo je »ono od čega se živi«, te će o ovoj temi, za koju i aktualni saziv HNV-a pokazuje solidan interes, najvjerojatnije još biti riječi. A stavljena u manjinski kontekst, čak i ona otvara neka neugodna pitanja. Imajući u vidu etničku distancu spram hrvatstva u srbijanskoj javnosti zanimljivo je pitanje: bi li zastupljenost u registru s hrvatskim predznakom, nekom gospodarstveniku iz Srbije možda donijela i neku neugodnost? 
Davor Bašić Palković
 

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay