Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Raditi svoj posao

Zašto se ne uvjerimo da imamo dvije noge kada hoćemo ustati sa stolice? E pa, ne postoji zašto. To se jednostavno ne radi. Tako postupamo. To je izvjesnost, stanje svijesti, doživljaj koji neki sud prihvaća kao neprijeporan. Mnogo toga nam izgleda utvrđeno, pa se isljučuje iz prometa i smješta se na mrtvi kolosijek. Trebalo bi da je tako i u slučaju bavljenja novinarstvom po njegovim pravilima, ali kada se neki »novinari« late posla, onda bruka, dakle velika sramota kipi u izobilju iz žutara i pojedinih tv-programa.
U prošlom uvodniku poželio sam dobro jutro Srbiji i upitao –  jesmo li spremni za novu dozu gluposti, kad eto ti nedavno Marića, imenom Milomir, koje valjda nije sumnjivo, jer to ime sadrži u sebi osnovu »mir«, pa sve pomislim kako taj novinar nije zlonamjerno nastrojen i u emisijama koje vodi pod nazivom Dobro jutro, Srbijo na televiziji Happy, a koji je moje pitanje o gluposti stavio na probu. 
Tako Milomir tek razbuđen, bez pomisli ima li dvije noge kada je ustajao iz kreveta, ali sigurno svjestan da je glavni urednik te televizije s nacionalnom frekvencijom, promuklo izjavi kako je prodekan i profesor beogradskog Filozofskog fakulteta Danijel Sinani čovjek sa »sumnjivim prezimenom«. Opa! Milomir je obmanuo javnost obraćajući se milijunskom auditoriju, prije svega navodeći pogrdne i pogrešne nazive predmeta za koje je tvrdio da predaje prodekan, a osporio mu je pravo da sa »sumnjivim prezimenom« sudjeluje u rješavanju problema na Univerzitetu u Beogradu. 
U kom grmu leži zec? Danijel Sinani je s rektoricom Ivankom Popović sudjelovao u pregovorima sa studentima udruženja Jedan od pet miliona, koji su duže od deset dana blokirali zgradu Rektorata Beogradskog univerziteta, a Milomir mu je osporio pravo da sa »sumnjivim prezimenom«  sudjeluje u rješavanju problema na Univerzitetu u Beogradu. Milomir, koji se predstavlja kao novinar, također je naveo da Sinani predaje albanski jezik. Za onoga tko to ne zna, kao prvo – albanski jezik se predaje na Filološkom fakultetu, a kao drugo – Sinani predaje narodnu religiju Srba i još nekoliko predmeta iz područja antropologije religije. Je li Milomir otvoreno izazivao nacionalnu mržnju? Hoće li tužitelj presaviti tabak po službenoj dužnosti, jer je širenje nacionalne mržnje po Ustavu Srbije kazneno djelo?  
A ne prođe dugo, pa prošlog vikenda ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, koji sigurno ne sumnja da ima dvije ruke i da svaki čovjek ima roditelje, što je sasvim opravdano na stanje u kojem uviđamo da spoznaja ne može biti lažna, ustvrdi prilikom komemoracije žrtava stradalih u Jajincima za vrijeme Drugog svjetskog rata kako »iz Srbije i od strane Srba niko nikada nije proteran, a kamoli zatvaran i ubijan zbog svoje različitosti, a to nije ni u našoj političkoj tradiciji.«
Je li ta izjava istinita? Je li primjerice Vojislav Šešelj osuđen pred Haškim sudom za zločine protiv čovječnosti u Hrtkovcima, odakle su protjerivani građani hrvatske nacionalnosti? Predstavlja li takva izjava uvredu i za sve žrtve Miloševićevog režima 90-ih i njegovih suboraca i saveznika na prostoru cijele bivše Jugoslavije?
Nakon takvih i sličnih emisija, naslova, podnaslova i riječi poput onih Milomira, kao i pojedinih političara, treba li nas iznenaditi vijest kako je nakon višemjesečnih prijetnji na nacionalnoj osnovi vlasnica ugostiteljskog objekta u Majdanpeku Marija Vlahović podnijela kaznenu prijavu protiv predsjednika općinskog odbora Srpske napredne stranke Branislava Tomića, koji joj je upućivao prijeteće poruke, jer je Hrvatica, kako je rečeno u ponedjeljak medijima na hrvatskom jeziku u Vojvodini u Hrvatskom nacionalnom vijeću, kojemu je slučaj prijavljen.
Očekuje se reagiranje pravosuđa, ali trebale bi reagirati i državne institucije i nositelji vlasti, baš kao i u slučajevima pojave kada osvanu grafiti mržnje spram Hrvata i bilo koje druge nacionalne skupine, kada po pravilu izostaje reagiranje službenih institucija koje se ne očituju zbog takvih pojava. Primjerice, već i samo uklanjanje grafita mržnje tipa: »Ubij Hrvata da Šiptar nema brata« nije valjda u nadležnosti građana ili možda nastavnice likovnog odgoja u osnovnoj školi. 
Sumnjam da će se dogoditi urgentna reakcija državnih tijela Srbije u svezi slučaja u Majdanpeku, baš kao i u slučaju novinara Milomira, a pogotovo ne u svezi izjave ministra Đorđevića. U svim tim pojavama velika odgovornost je i na medijima. Pitanje je problema što instance političke i ekonomske dominacije medijski prostor koriste kao resurs, gdje su relocirali dio svoje moći. Što ostaje u takvoj situaciji? Kritički intelektualci i politički akteri trebaju se boriti za društvene, političke i kulturne uvjete za otvorenu javnu sferu. 
Sve se nadam da se moje prezime neće nekome učiniti sumnjivim, a ako se učini, imat ću i dalje miran san, jer se nastojim baviti novinarstvom po njegovim pravilima, a o novinarima i novinarstvu pročitajte više u intervjuu koji donosimo s glavnim urednikom Danasa Dražom Petrovićem.
Zvonko Sarić

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay