Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Izvjesna kupovina »rumskog dragulja pomućenog sjaja«

Jedna od najreprezentativnijih građevina u Rumi je zgrada Doma JNA, odnosno Hrvatskog doma. Zgrada je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i od velikog je kulturnog i povijesnog značaja za Rumu. Pretpostavlja se da je projekt za izgradnju zdanja izradio Osječanin Viktor Askman, projektant zgrade stare rumske gimnazije. Zgrada je projektirana u stilu secesije i historizma i pripada razdoblju jugendstila. Originalnost ovoj zgradi daju prije svega plastičnost fasade s herbalnim motivima, ovalni vitražni prozori, skulpture »djeda i unuka« i specifičan krov centralnog dijela zgrade. U vrijeme Prvog svjetskog rata zgrada je služila kao lazaret, odnosno vojna bolnica i vrlo je vjerojatno da je pod svoj krov primila cuksfirera (narednika) 25. landšturm regimente Josipa Broza, čija se jedinica oporavljala u Rumi, poslije gubitaka na Ceru i Kolubari. U razdoblju između dva svjetska rata zgradi se vraća prvobitna namjena, kada pod svoj krov okuplja sva hrvatska kulturno-sportska društva. Godine 1957. iz zgrade su iseljene sve civilne institucije i ona je dodijeljena na korištenje Jugoslavenskoj narodnoj armiji, da bi službeno postala Dom JNA 1958. godine. Zgrada godinama stoji napuštena, oštećene fasade i polupanih ovalnih vitraža. Sektor za materijalne resurse pri Ministarstvu obrane Srbije u okviru master plana na svojim web stranicama objavio je 2011. godine prodaju, kako su ga oni tada nazvali, »Kluba Vojske na parceli 0,1197 hektara, površine objekta 625 m2«. Na sjednici Skupštine općine Ruma, koja je održana koncem kolovoza, predsjednik Općine Slađan Mančić najavio je sa skupštinske govornice da su razgovori između Općine i Ministarstva obrane u vezi s kupovinom zgrade Doma JNA ušli u završnu fazu, te da će se odmah poslije projekcije proračuna za iduću godinu osigurati pozicija za rekonstrukciju zgrade. 

Spas od propadanja

Prema riječima prvog čovjeka Općine Ruma, cijena koja je ponuđena je prihvatljiva za općinski proračun i ona iznosi nešto više od 328.000 eura (dok je samo prije šest mjeseci cijena iznosila 670.000 eura). Postoji mogućnost da se taj iznos isplati u više mjesečnih ili godišnjih obroka ili da se izvrši razmjena za neke nekretnine. Također je najavio da će zgrada nakon rekonstrukcije zadržati svoju autentičnost i da bi se već početkom proljeća moglo krenuti u adaptaciju objekta.

Pozitivni komentari

Komentar da će Općina Ruma do kraja godine završiti pregovore o kupovini zgrade Doma JNA dao je mještanin Marko Mijić.
»Za mene, kao građanina Rume, ovo je najradosnija vijest u posljednjih 20 godina. Pozdravljam tu odluku kako bi se velebni objekt spasio od daljnjeg propadanja. Podsjetio bih moje sugrađane, one koji ne znaju, da su ovaj objekt izgradili rumski Hrvati i da su u njemu krov nad glavom našle sljedeće hrvatske kulturne institucije: Hrvatska seljačka zadruga, Hrvatska čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo, Hrvatski sokol – društvo za tjelovježbe. Hrvatski sokol je osnovan 31. svibnja 1905. godine. Upravni odbor Sokola 1906. godine je donio odluku da se izgradi Hrvatski dom. U momentu gradnje nositelj i investitor bio je Hrvatski sokol koji je prikupljao financijska sredstva sa svih strana, dobrovoljne priloge iz cijele Hrvatske, dio sredstava od mjeničnog zajma kod Prve hrvatske štedionice u Zagrebu kao i od župljana Rume. Gradnja doma stajala je 75.000 kruna. U izgradnju su se uključili mnogi Briježani, seljaci, koji su, osim prilozima, pomagali izgradnju doma dovoženjem materijala svojom zapregom. Hrvatski sokol je i formalno i pravno kupac placa od vlastelinstva Pejačevića, na kojem se gradi Hrvatski dom«, kaže Mijić.

Neminovna likvidacija

Izgradnja Hrvatskog doma je završena 1912. godine. Iznad ulaznih vrata stajao je natpis »Hrvatski dom«, a na fasadi s lijeve i desne strane i danas se nalaze motivi iz pjesme čika Jove Zmaja Deda i unuk.
»Za vrijeme Prvog svjetskog rata dom nije radio, jer je u njemu tada bila vojna bolnica. Prva sjednica poslije rata je održana 30. prosinca 1918., a na sjednici održanoj 31. kolovoza 1919. dozvoljava se Srpskom sokolu da može tri puta tjedno vježbati u dvorani. Temeljem ugovora od 2. travnja 1923. uknjiženo je vlasništvo Hrvatskog doma na Hrvatsku seljačku zadrugu u Rumi. Jovan Vladisavljević iz sreskog saveza Zemljoradničke zadruge obavještava da Hrvatska seljačka zadruga (KHSZ) mora u likvidaciju, jer nije sva pravila saobrazila po osnovu Zakona o zadrugama. Na sjednici Upravnog odbora 15. svibnja 1949. donesena je odluka da se ide u likvidaciju. Narodni odbor Općine Ruma donio je rješenje o preuzimanju preostale KHSZ-a u Rumi, kojim se dozvoljava uknjiženje na pravo vlasništva na općenarodnu imovinu nad ovim nepokretnostima. Kasnije se ta nepokretnost, s pravom trajnog korištenja, prenosi na Državno tajništvo za poslove narodne obrane u Beogradu«, navodi Mijić.
Kako kaže, pozivajući se na podatke iz knjige Doseljavanja i duhovni život Hrvata u Rumi Ratka Rackovića, Savjet za društveni plan i financije NOO na svojoj sjednici 15. srpnja 1957., na prijedlog Odjeljenja za financije, donosi zaključak kojim se predlaže sjednici NOO Ruma da donese rješenje o preuzimanju neraspoređene imovine. Istim rješenjem odlučeno je da se zgrada Hrvatskog doma preda za potrebe Doma JNA, na trajno korištenje DSZPNO Beograd. Narodni odbor Općine usvojio je zaključak Savjeta na sjednici 23. srpnja 1957. i donio rješenje kao u dispozitivu. Narodni odbor Općine se rukovodio potrebama JNA u Rumi za proširenje i adaptaciju Doma JNA za društvene potrebe. Tako su Kreditna Hrvatska seljačka zadruga i hrvatske kulturne institucije u Rumi ostale bez svog Hrvatskog doma koga su izgradile i koristile do 1957. godine.
HKPD Matija Gubec iz Rume pozdravlja odluku lokalne samouprave da kupi velebno zdanje Doma JNA, odnosno Hrvatskog doma, prije svega stoga što će se time spriječiti višedesetljetno propadanje objekta i što će on nakon rekonstrukcije, prema obećanjima, ponovno biti mjesto održavanja kulturnih aktivnosti udruga s područja rumske općine.
S. D.

Najava događaja

07.06.2020 - Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu \\\'Čitanjem do uključenosti\\\'

Programski i organizacijski odbor stručnog skupa Čitanjem do uključenosti koji će se održati 2. i 3. listopada 2020. u Subotici, u čitaonici Gradske knjižnice Subotica (Cara Dušana 2) u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi, dana Balinta Vujkova produljio je rok za prijavu izlaganja do 15. srpnja 2020. godine.

Prijave za sudjelovanje s izlaganjem šalju se na adresu izlaganja.skup.Subotica2020@gmail.com.

Povratne informacije potencijalni sudionici s izlaganjem dobit će do 1. kolovoza 2020.

Programski i organizacijski odbor pratit će preporuke svih nadležnih tijela, nacionalnih stožera civilne zaštite i drugih, u vezi s mjerama zaštite širenja zaraze od koronavirusa.

O odgodi ili otkazivanju svi prijavljeni izlagači i sudionici stručnog skupa bit će pravodobno obaviješteni.

Informacije o skupu, programu i prijavi sudionika te konačni program bit će dostupni na mrežnoj stranici Zagrebačkog knjižničarskog društva i mrežnim stranicama Hrvatske čitaonice, Gradske knjižnice Subotica i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

14.06.2020 - Natječaj za Festival bunjevački pisama

Temeljna svrha Festivala bunjevački pisama u Subotici je promocija i popularizacija nove bunjevačke pisme i poticaj svima, a osobito mladima kako bi sami pridonijeli očuvanju i unapređenju kulturne baštine svoga roda i naroda.

PROPOZICIJE NATJEČAJA:

  1. Tekst i glazba trebaju predstavljati život i običaje bačkih Bunjevaca;
  2. Tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom;
  3. Pjesma može imati 3 ili 4 strofe;
  4. Dužina pjesme je od 3 do5 minuta;
  5. Note (melodija, akordi) i tekst treba dostaviti u 2 primjerka;
  6. Uz tekst i melodiju obvezno dostaviti i demo snimku;
  7. Radovi prethodno ne smiju biti izvođeni (premijerno izvođenje);
  8. Jedan autor može dostaviti najviše 3 skladbe;
  9. Primljeni radovi se ne vraćaju;
  10. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre (ime, prezime i adresa autora i kontakt telefon) mora biti u posebnoj, zatvorenoj kuverti;
  11. Nakon odabira najboljih radova, stručna komisija će autore izvijestiti o rezultatima;
  12. Festival se organizira isključivo na volonterskim principima, te se radovi neće honorirati;
  13. Autor skladbe koja je odabrana za izvedbu na festivalu samim njezinim slanjem daje svoj neopozivi pristanak da se skladba studijski snimi i izda na nosaču zvuka i video zapisu radi popularizacije festivala.

Natječaj je otvoren do 31. svibnja (maja) 2020.

Skladbe slati na adresu:

Vojislav Temunović, Skerlićeva 17 24000 Subotica, ili

HGU FBP, Jo Lajoša 4/a 24000 Subotica;

mail: hgu.fbp@gmail.com

s naznakom: ZA XX. „Festival bunjevački pisama“

Festival će biti održan 27. rujna (septembra) 2020. u Subotici.

 

  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay