Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Nacionalna vijeća između zakonskog okvira i politike

Uplitanje politike u rad nacionalnih vijeća u Srbiji problem je s kojim se država želi uhvatiti u koštac, kako bi ova krovna tijela manjinskih kulturnih samouprava mogla obavljati zakonom definiran im zadatak. Ipak, pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji smatraju da bez politike (način upravljanja) nije moguće konstruktivno ostvariti nacionalno-manjinska i ljudska prava uopće. Ovi protivni stavovi sučeljeni su i na okruglom stolu pod nazivom Nacionalna vijeća između zakonskog okvira i politike, koji je održan u Beogradu u organizaciji Centra za istraživanje migracija.
Imajući u vidu provokativni naziv ovoga skupa, željelo se u prvi plan staviti kako političke partije navode rad nacionalnih vijeća na izvanzakonsku stranputicu i tako ostvaruju vlastite interese. Je li tomu tako, pravoga odgovora nije niti ovom prilikom dano, s obzirom na to da je ova tema još uvijek otvorena. 

Prekomjerna politizacija?

Državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak istaknuo je kako su realizacijom različitih međunarodnih preporuka izmijenjeni resorni zakoni, što je dovelo do pozitivnih promjena u nacionalnim vijećima. 
»Izmjene zakona donesene su prije svega na temelju trećeg mišljenja savjetodavnog komiteta Vijeća Europe koje je usvojeno koncem 2013. godine. Također, i na temelju izvještaja ekspertske misije Europske komisije za nacionalne manjine o zaštiti prava manjina i kulturnih prava u Srbiji. Tamo je izneseno kako bi napore, među ostalim, trebalo usmjeriti na pitanje rješavanja pretjerane politizacije nacionalnih vijeća i trendove samoizolacije nacionalnih manjina. Uvažavajući i odluku Ustavnog suda, spomenuti zakoni su došli na red za izmjene. Tako, i prema mišljenju eksperta Vijeća Europe Reinera Hoffmanna pitanje prekomjerne politizacije nacionalnih vijeća sada je riješeno na najbolji mogući način, a opća je ocjena da je ovaj zakon u velikoj mjeri kompatibilan s važećim europskim standardima. Bez obzira kako to i pojedinim političkim predstavnicima građana koji pripadaju nacionalnim manjinama izgledalo, mi smo ipak nacionalna vijeća morali rasteretiti pretjerane politizacije. Nakon manjinskih izbora 2018. godine primijetili smo pridržavanje odredaba zakona koje podrazumijevaju da članovi tijela nacionalnih vijeća nisu istodobno ostajali i na drugim javnim dužnostima«, rekao je Bošnjak. 
On smatra kako je na ovaj način postignuta željena kvaliteta odnosa spram nacionalnih manjina.
Politika – neizostavni dio prava 

Predstavnik bošnjačke nacionalne zajednice Ahmedin Škrijelj ukazao je u veoma žustrom nastupu, kako se bez politike ništa ne može uraditi.
»Tema je, rekao bih, pomalo tendenciozno postavljena, jer implicira da nacionalna vijeća i politika isključuju jedno drugo. Što je svrha depolitizacije nacionalnih vijeća? Kada govorimo o manjinskim pravima, to su politička prava. I njihovim ostvarivanjem ne bi se smjelo dovesti u pitanje ostvarivanje prava koja proistječu iz prava građanina. Ako pogledamo način izbora nacionalnih vijeća, to se čini putem biračkog prava kao jednog od temeljnih političkih prava. I zato možemo par ekselans zaključiti da je riječ o političkom tijelu. A mi govorimo o depolitizaciji tijela koja se prema Ustavu Srbije brinu o ostvarivanju političkih prava nacionalnih manjina.«  
Sličan primjer naveo je i vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Goran Kaurić.
»Rečeno je kako se zakonom želi pridonijeti da se politika ne miješa previše u rad i izbore nacionalnih vijeća. Ali smatramo da je zakon upravo previše otišao u smjeru uskraćivanja određenih prava pripadnicima nacionalnih manjina, u polju općeg političkog angažiranja s jedne i istog takvog angažiranja unutar vlastitih nacionalnih vijeća s druge strane. Zakon je čak i nedorečen, što se vidi u članku 7. Jedna je odrednica tamo veoma diskutabilna i ostavljena je na široko tumačenje od slučaja do slučaja. Naime, navodi se da predsjednik nacionalnog vijeća te izvršnog odbora, kao i njegov član ne može biti članom rukovodstva i izvršnog tijela političke stranke, poput predsjednika, predsjedništva, izvršnog odbora i slično... Molim vas, upravo to ‘slično’ otvara mogućnost proizvoljnog tumačenja. To nije smjelo ući u Zakon o nacionalnim vijećima. Pokušala su se time depolitizirati nacionalna vijeća, ali to je kao kada biste pokušali depolitizirati Skupštinu. To je evidentno nemoguće, i u praksi se pokazalo kao kontraproduktivno.«  
Kao praktičan primjer nedorečenosti zakona Kaurić navodi vlastiti slučaj: 
»Ja sam vijećnik u Skupštini grada Zrenjanina. Prilikom posljednjih izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće predložen sam za člana Izvršnog odbora HNV-a. Međutim, Agencija je dala negativno mišljenje. Vidite, niti jedna jedinica lokalne samouprave ne može utjecati na rad nacionalnog vijeća. Meni se u ovom slučaju, smatram, ograničavaju građanska prava koja mi jamči Ustav. Vijeće Europe, koliko mi je poznato, nije tražilo zakon koji je odveć restriktivan po pripadnike nacionalnih manjina.« 

Pitanje depolitizacije

Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose skreće pozornost na činjenicu da je politika neizostavnim dijelom stavljanja u pravni okvir položaja i prava nacionalno-manjinskih zajednica u Srbiji.
»Od nastanka nacionalnih vijeća s politikom se odmah počelo. Trebalo je čekati šest do osam godina da se donesu zakoni baš o nacionalnim vijećima i o njihovu financiranju, o izborima. Uslijedile su potom česte promjene toga. To je bilo pitanje političke odluke. Zašto nije jedinstvenim zakonom regulirano pitanje nacionalnih manjina odmah, kada je već o tome postojao nacrt i prošao Venecijansku komisiju? U to vrijeme su bili aktualni interesi tadašnje vlade i nekoliko moćnih manjinskih vođa koji su održavali takvo stanje. Sada se postavlja jedno drugo pitanje – je li rad vijeća uopće odgovarajući potrebama pripadnika nacionalnih manjina, pogotovo onih malobrojnih. U međuvremenu, političkom voljom, uz asistenciju zakonodavstva, ne svuda istu, i Ustavnog suda Srbije, također političkom odlukom, cijeli je koncept nacionalnih vijeća gurnut na jezičnu i kulturnu autonomiju.« 
Janjić navodi da je u posljednje dvije godine vidljivo da se čak niti vođe najjačih manjinskih političkih partija ne odazivaju nacionalnim vijećima. 
»Druga vijeća su toliko birokratizirana da ne komuniciraju niti s vlastitim pripadnicima zajednice, a kamoli s vlastima. Nekako se sve svelo na to da ako imaš jakog vođu i on ima podršku matične zemlje, onda on može pregovarati s Vladom Srbije.« 
Pitanje depolitizacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji ostaje otvoreno sve dok se ne dođe do konsenzusa da je stupanj političke zastupljenosti u njima adekvatan za sve dionike, i državu i manjinske zajednice.
Siniša Jurić

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika