Arhiv tekstova

Zbog ratnih događaja Bansku Hrvatsku potresala je inflacija – novac je neprestano gubio vrijednost. Da se zaštite od inflacije, feudalci su iznova uveli tlaku i robna davanja. Uvedena je veća kontrola nad životom zavisnih seljaka, a slobodnjaci, građani i sitni plemići borili su se protiv magnata za očuvanje svojih povlastica. 

Seljacima je najteže palo pravo prvokupa. Njime su istisnuti iz trgovine – višak proizvoda morali su nuditi feudalcu, koji je određivao cijenu, a istu bi robu poslije prodavao znatno skuplje. Osobito je teško stanje bilo na susedgradskom i stubičkom vlastelinstvu Franje Tahyja. Kmetovi su se potužili banu i Saboru, ali bez uspjeha. Stoga su se pobunili protiv Franje Tahyja, a Sabor ih je zbog te bune proglasio veleizdajnicima. 

BUNA: Nakon toga buna se 1573. proširila po cijelome Hrvatskom zagorju, a pridružili su joj se i kmetovi iz slovenskih pokrajina Kranjske i Štajerske. Kmetovi su organizirali svoju vojsku, na čije je čelo stao Ambroz (Matija) Gubec i utvrdili ciljeve bune: u Zagrebu uspostaviti svoju vladu koja će ubirati poreze i druga davanja te se brinuti o obrani granice od Osmanlija. Vojne vođe bune bile su Ilija Gregorić i Ivan Pasanec.

POGUBLJENJE: Velikaši su brzo organizirali vojsku i pobijedili nekoliko manjih kmetskih odreda te krenuli prema Stubici, gdje su se 9. veljače 1573. godine sukobili s glavninom kmetske vojske kojom je zapovijedao Gubec. Usprkos hrabrom otporu, kmetovi su poraženi. Nakon pobjede velikaši su se okrutno obračunali s pobunjenim kmetovima, a Ambroz (Matija) Gubec odveden je u Zagreb, gdje je javno okrunjen užarenom krunom i pogubljen.