Arhiv tekstova
Je li neravnopravnost moguće izmjeriti?
Rezultati natječaja koje smo analizirali u odnosu na druge manjinske zajednice, i to u korelaciji s brojem Hrvata i brojem Bunjevaca nehrvata koji žive na pomenutom području, dani su u tablicama 2. i 3. Podatci za Mađare i Slovake dani su samo ilustrativno, kao i podatci o iznosu opredijeljenih sredstava na području šire okolice Grada Beograda.
Usporedbom podataka iz tablice 2. i tablice 3., odnosno usporedbom iznosa opredijeljenih sredstava spram broja pripadnika dotičnih zajednica, po natječajima, dobija se omjer novca i omjer ljudi. Usporedba ova dva omjera, za svaki natječaj i svaku od promatranih zajednica ponaosob, daje jasan uvid u intencije javnih politika koje spram dotične zajednice provode institucije Srbije. Usporedba je prikazana u tablici 4., pri čemu su iznosi opredijeljenih sredstava za nas Hrvate uzeti kao polazna osnova. Dakle, omjer novca daje omjer opredijeljenih sredstava po danom natječaju za danu zajednicu u usporedbi s iznosima opredijeljenim za nas Hrvate po istom natječaju. Omjer ljudi daje omjer pripadnika dane zajednice, po posljednjem popisu stanovništva, na području za koje je raspisan natječaj, u odnosu na nas Hrvate, dakako, na istom području.
Odstupanja preko mjere
Kolika su odstupanja omjera novca u odnosu na omjer ljudi jasno je vidljivo iz prezentiranih podataka. Interesantno je da su na samo tri od četrnaest natječaja Bunjevci nehrvati dobili manje nego što bi im pripadalo. To su LAP za mlade u 2019. godini Grada Sombora, 0% novca spram očekivanih 29,11% pripadnika zajednice, SU Projekti u kulturi, 83,36% novca spram očekivanih 95,77% pripadnika zajednice, te APV Manjine – Unaprjeđenje prava nacionalnih manjina, 33,39% novca spram očekivanih 35,02% pripadnika zajednice.
S druge strane, vidljivo je brutalno favoriziranje skupine Bunjevaca nehrvata po preostalih jedanaest natječaja, pri čemu su osobito indikativni natječaji APV Informiranje – Medijski sadržaji – proizvodnja, 444,53% novca spram očekivanih 35,02% pripadnika zajednice, dakle, više nego deset puta preko mjere. Slična je situacija i s natječajem RS MDULS – Budžetski fond za nacionalne manjine, 206,21% novca spram očekivanih 28,85% pripadnika zajednice, dakle, opet, oko deset puta više preko mjere, dalje NS Javno informiranje 1,11% novca spram očekivanih 5,38% pripadnika zajednice, dakle, gotovo dvadeset puta preko mjere.
Uvid u omjere za Mađare i Slovake pokazuje da su, uz nekoliko izuzetaka, ovi pokazatelji ujednačeni i kreću se u okviru očekivanih, uz manja odstupanja, odnosno, da nigdje nema odstupanja za faktor 10 ili 20, kao kod skupine Bunjevaca nehrvata, što potvrđuje ispravnost pristupa analizi problema.
Omjer neravnopravnosti 16,82
Na koncu, u tablici 5. dan je prikaz sredstava i projekata odobrenih po samo jednom natječaju, natječaju Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave – Budžetski fond za manjine, iz koga su ove godine, prioritetno, dodjeljivana sredstva za područje kulture. Analiza mase sredstava po ovom natječaju već je prikazana prethodno. Kvalitativna analiza ovih šest projekata (Hrvata i skupine Bunjevaca nehrvata) podložna je vrijednosnom sudu, pa ću je stoga izostaviti a i izlazi iz okvira ovog teksta. No, usporedbu je ipak nužno uraditi barem u pogledu jednog projekta, a to je projekt Dužijanca 2019. koji je podnijela Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Dan Dužijance 2019. koji je podnijela Uduga kulture Centar za kulturu Bunjevaca. Sramotno je da su za manifestaciju koja u kontinuitetu traje dulje od stoljeća, Dužijancu, opredijeljena sredstva gotovo pet puta manja od sredstava za Dan Dužijance, pri čemu je omjer nas Hrvata spram skupine Bunjevaca nehrvata 3,45 puta više, što sve skupa daje omjer neravnopravnosti od 16,82 puta, samo po ovom pitanju, ako je neravnopravnost uopće moguće izmjeriti.
Pomenute brojke poklapaju se s gore izvedenim pokazateljima, pa u tom smislu predstavljaju konzistentnu potvrdu aktualne politike i srbijanskih institucija spram nas Hrvata u odnosu na skupinu Bunjevaca nehrvata. Sve druge ocjene, pa i vrijednosne sudove, kojih svakako može i treba biti, ostavljam čitateljima.
Darko Sarić Lukendić,
autor je član IO HNV-a zadužen za kulturu
