Arhiv tekstova

Duboki tragovi povijesti

Nekoliko tjedana nakon što je HKPD Silvije Strahimir Kranjčević obilježilo sedam stoljeća od pojave prvog pisanog dokumenta o Beregu, organizirana je još jedna proslava ove obljetnice. Pvi puta bez predstavnika hrvatske zajednice i diplomacije.
Ovoga puta proslava  je bila u organizaciji Mjesne zajednice i udruga i klubova koje rade u selu, a uz potporu Grada Sombora. Zamišljena je ta proslava kao predstavljanje povijesti Berega, bereških udruga, bereških tamburaša, bereške nošnje, pjesme, bereške crkve i Šokačke kuće. Organizatori su se potrudili da proslavi nazoče dužnosnici Grada Sombora, Zapadnobačkog okruga, predstavnici javnih poduzeća, ustanova, gospodarstva.

Bereg kroz povijest

Dio bereške proslave bila je izložba Sedam stoljeća Bačkog Brega 1319. – 2019. somborskog kroničara Milana Stepanovića. Na 13 velikih panoa kroz tekst i fotografije prikazana je povijest Berega od 1319. godine kada se prvi puta u pisanim dokumentima pominje, pa do današnjih dana.  
»Bereg je jedno od najstarijih naselja i stariji je od preteče današnjeg Sombora. Prvi arhivski zapis je iz 1319. godine kada je zapisan posjed Bereg koji u kontinuitetu postoji narednih 200 godina. Od XVI. stoljeća Bereg se već bilježi kao naselje naseljeno šokačkim stanovništvom«, kazao je autor izložbe. 
A praćenjem bereške povijesti prikazane na ovoj izložbi da se primjetiti da se Hrvati u Beregu skoro isključivo nazivaju Šokcima. Autor izložbe nacionalni identitet Šokaca u Beregu za hrvatski narod vezuje tek za razdoblje poslije osnivanja Kraljevine SHS kada je, kako navodi autor izložbe, »osnovana Hrvatsko-seljačka stranka, koja će u selu, tijekom druge polovice dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća, imati snažnu potporu, a bereški Šokci će svoj nacionalni identitet sve više poistovjećivati s pripadnošću hrvatskoj naciji«. Autor dalje navodi da je 1932. godine u selu osnovano Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga (kulturno-prosvjetno društvo Hrvatske seljačke stranke), koje je imalo dramsku, zborsku i folklornu sekciju, kao i svoju poljoprivrednu čitaonicu s oko 500 knjiga. Folklorna sekcija ovog društva nastupila je 1940. godine s nekoliko narodnih igara na Danu bačko-baranjskih Hrvata u Zagrebu«. Međutim, govoreći o razdoblju okupacije u Drugom svjetskom ratu Stepanović ponovno isključivo govori o Šokcima i do kraja ovog povijesnog pregleda hrvatski predznak uz bereške Šokce navodi se još samo kada govori o popisu stanovništva 1948. godine:  »u Beregu je živelo je 2.244 stanovnika, od kojih 1.907 Hrvata (većinom ovdašnjih Šokaca), 251 Srbin, 63 Mađara, 15 Nijemaca«.

Carevi, vatrogasci, nogometaši, šahisti

Bereška povijest bogata je zanimljivim detaljima, a jedan od njih je i podatak da su u lovištu Karapandža u bilizini Berega lovile i krunisane glave Europe. 
»Njemački car Wilhelm II. četiri puta je lovio u tom lovištu. Tijekom tih posjeta toliko se zbližio s ovdašnjim stanovništvom da je s njima čak bio i u kolu i na kraju je kupio deset ženskih narodnih nošnji i deset prostirki od kojih su neke i danas u Berlinu i Münchenu«, kazao je Stepanović.
Početak XX. stoljeća bilo je razdoblje modernizacije Berega. Željeznička pruga  i postaja izgrađeni su 1912. godine, mjesna organizacija Crvenog križa osnovana je 1914., prvi trotoar od opeka postavljen je u selu 1918. godine. Prva desetljeća XX. stoljeća bila su razdoblja osnivanja udruga koje postoje i danas. 
»Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1912. godine, s prekidima tijekom ratnih godina društvo se održalo do danas«, kazao je zamjenik komandira DVD-a Bački Breg Zlatko Ivošev. Nogometni klub u selu je osnovan 1923. godine, natjecao se s većim ili manjim uspjehom u različitim rangovima, zbog rata i financijskih poteškoća i prestajao s radom, ali ime nije mijenjao – od 1923. godine zove se FK Dinamo. Šahovski klub osnovan je 1928. godine, a u ovom klubu prve šahovske poteze povukao je FIDE majstor Josip Dekić, danas izbornik ženske šahovske reprezentacije.

Unaprjeđenje uvjeta života

Procjene su da u Beregu danas ima manje od tisuću stanovnika. Berežani su ove godine dobili sustav za proizvodnju pitke vode, a prema riječima zamjenika gradonačelnice Antonia Ratkovića radi se i na uređenju sela. 
»Cilj nam je da asfalt dobiju sve ulice u selu. Što će se raditi od komunalnih investicija dogovoramo sa Savjetom MZ, kako bi se na najbolji način ispoštovale želje mještana«, kazao je Ratković. 
»Malo je mjesta koja se u Srbiji mogu pohvaliti ovakvim praznikom. Ono što je prikazano na povijesnoj izložbi vi najbolje pokazujete kroz očuvanje vaše tradicije, njegovanje kulture, kroz vaše predivne nošnje. Vlada RS i APV, pa i Zapadnobački okrug i Grad Sombor pomoći će da i dalje njegujete svoju tadiciju, da u svom selu imate i vatrogasno i kulturno-umjetničko društvo, ali i da dobijete uvjete života primjerene XXI. stoljeću«, kazao je državni tajnik Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i Kopredsjedavajući Međuvladinog mješovitog odbora za unaprjeđenje položaja manjina u Srbiji i Hrvatskoj Ivan Bošnjak. Svoj govor Bošnjak je završio riječima: »živjeli Šokci Hrvati, živjeli Srbi i Mađari u ovom selu«.
Dio obilježavanja sedam stoljeća Berega bio je i obilazak crkve i Šokačke kuće. U programu koji je priređen na otvorenoj pozornici sudjelovalo je i HKPD Silvije Strahimir Kranjčević. 
Z. V.