Arhiv tekstova

Moćan alat utjecanja

Moj je profesor sociologije često umio reći: »Kanimo li sagledati uzroke nekog društvenog procesa, najprije treba čeprkati tamo gdje je interes (novci)«.
Potaknut nedavno objavljenom Listom vrjednovanja i rangiranja prijavljenih programa i projekata podnijetih na natječaju za dodjelu sredstava iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine za realizaciju programa i projekata iz područja kulture u 2019. godini, u daljem tekstu Odluka – Proračunski fond za manjine, te Odlukom o financiranju nacionalnih vijeća na teritoriju Grada Sombora, koja je u proceduri usvajanja, pokušat ću u daljem tekstu sagledati financijske pokazatelje aktualne manjinske politike državnih tijela Republike Srbije spram hrvatskih institucija i udruga.

Jasni pokazatelji intencija politike

Osim redovitih proračunskih sredstava koja su na temelju Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, u daljem tekstu Zakon o NSNM, osigurana za rad Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ, u daljem tekstu HNV, ZKVH i NIU HR, respektivno, opstojnost i funkcioniranje udruga koje aktivnosti realiziraju na planu kulture i informiranja osiguravaju se isključivo putem sredstava koja se dodjeljuju na javnim natječajima. Upravo iz tog razloga važno je analizirati odluke o raspodjeli sredstava po ovim natječajima, te pokušati uočiti pravila i trendove, ako postoje. Odobravanje određenih projektnih aktivnosti, odnosno neodobravanje istih predstavlja moćan alat utjecanja na kulturnu, javnu, pa samim tim i političku scenu određene zajednice i jasan je i egzaktan pokazatelj intencija politike koja se provodi spram te zajednice. Na natječaje, za dodatna sredstva i projektne aktivnosti, po pravilu, mogu aplicirati i spomenute hrvatske institucije HNV, ZKVH i NIU HR.
Natječaje za dodjelu sredstava na planu kulture i javnog informiranja, temeljem pozitivnih zakonskih propisa, na republičkoj razini objavljuje Ministarstvo kulture i informiranja na pokrajinskoj razini Tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice – nacionalne manjine i Tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, dok na lokalnoj razini ove natječaje objavljuju same jedinice lokalne samoup-rave. Počev od  2017. godine, sredstva se dodjeljuju i iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine, prioritetno za područje informiranja 2017. i 2018. godine, odnosno za područje kulture 2019. godine.

Manjinski i opći natječaji

Pojedini natječaji raspisuju se namjenski, za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Na ove natječaje mogu aplicirati samo udruge i/ili projekti koji se bave ostvarivanjem prava nacionalnih manjina u području kulture i javnog informiranja, dok na opće natječaje mogu aplicirati svi, pa tako i manjinske institucije i udruge. Dakle, namjena je prvih pospješivanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina, dok je namjena ovih drugih ostvarivanje kulturnih i javnih politika za područje za koju se raspisuju, u kojima mogu (i trebaju) participirati i pripadnici manjina. U daljem tekstu ću analizirati natječaje prikazane u Tablici 1.
U koloni Manjinski prikazan je karakter natječaja, odrednica Da/Ne označava natječaj koji je istovremeno raspisan i kao opći i za manjine. U koloni Prijedlog vidi se je li zatražen prijedlog o raspodjeli sredstava od HNV-a, u koloni Masa iskazan je podatak o tome je li unaprijed, raspisom natječaja, predviđena masa sredstava opredijeljena za pojedinu nacionalnu manjinu, dok je u koloni Ocjena uvažavanja, iskazana ocjena uvažavanja prijedloga koji je HNV dostavio.
Premda je Zakonom o NSNM, u članku 18., stavak 1., točka 10. nedvosmisleno predviđena obveza tijela koje raspisuje natječaj namijenjen manifestacijama i udruženjima nacionalnih manjina u području kulture, zatražiti prijedlog raspodjele od dotičnog nacionalnog vijeća, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, u daljem tekstu MDULS, je prilikom donošenja Odluke – Proračunski fond za manjine, ovu odredbu Zakona o NSNM – prekršilo. Citirat ću ovdje i spomenutu odredbu:

»10) daje prijedlog za raspodjelu sredstava koja se dodjeljuju putem javnog natječaja iz proračuna Republike, Autonomne Pokrajine ili jedinice lokalne samouprave ustanovama, manifestacijama i udrugama nacionalne manjine u području kulture;«

S druge strane, pojedine institucije koje raspisuju natječaj, premda natječaj nije primarno namijenjen za aktivnosti nacionalnih manjina, zatražile su mišljenje, odnosno prijedlog raspodjele, što svakako predstavlja primjer dobre prakse. Takav je slučaj s natječajima Grada Novog Sada (NS Nematerijalno kulturno naslijeđe) te s gradovima Somborom, Suboticom i Zrenjaninom (SO Medijski sadržaji – proizvodnja, SU Projekti u kulturi, ZR Medijski sadržaji – proizvodnja).
Istovremeno, Zakonom o NSNM nije predviđena obveza da tijelo koje raspisuje natječaj utvrdi ukupnu masu sredstava koja za pomenute aktivnosti stoji na raspolaganju određenoj manjinskoj zajednici. Premda ovo nije obveza, Tajništvo za obrazovanje ovo dosljedno čini od prvog dana, te u tom smislu svakako predstavlja svijetli primjer dobre prakse, koji bi i drugi trebali slijediti. Odsustvo utvrđene mase sredstava spram koje se sačinjava prijedlog raspodjele osobit je problem jer, premda, ponekad usmeno, dobijemo naznaku okvirnog iznosa mase sredstava, takva usmena informacija nikoga ni na što ne obvezuje, pa je takvim pristupom ostavljen vrlo širok manevarski prostor za arbitriranje o kulturnim i javnim politikama unutar manjinskih zajednica, od strane osoba koje tima zajednicama ne pripadaju i o unutarnjim prilikama vrlo malo znaju.
U pogledu uvažavanja prijedloga koje je sačinio HNV (Tablica 2) praksa je, kako vidimo, šarolika, od potpunog uvažavanja (Tajništvo za obrazovanje, Tajništvo za kulturu APV Kultura – Programi i projekti od značaja za kulturu, Grad Subotica), do drastičnih izmjena (Ministarstvo kulture – RS Informiranje – Medijski sadržaji – proizvodnja), Grad Novi Sad – NS Nematerijalno kulturno nasljeđe, Grad Zrenjanin. Negativni primjeri Ministarstva kulture i Grada Novog Sada – Nematerijalno kulturno naslijeđe, osobito su zanimljivi. Spomenutim natječajima nije bila predviđena masa sredstava spram koje treba sačiniti prijedlog, pa tako nema osnova za žalbu zbog umanjenja opredijeljenih sredstava od 60 % u slučaju spomenutog natječaja Grada Novog Sada, odnosno 47,8 %  umanjenja u slučaju pomenutog natječaja Ministarstva kulture, no ovdje je osim drastičnog umanjenja opredijeljenih sredstava, došlo i do drastične kvalitativne promjene, budući da su sredstva koja su opredijeljena izravno otišla udrugama i projektima koje HNV nije smatrao prioritetnima, a uskraćene su onima koji su označeni kao prioritetni. Ovdje su dakle odluke mjerodavnih tijela išle izravno protiv interesa hrvatske zajednice. Slučaj je Grada Zrenjanina jednostavan: oni uopće nisu podržali projekt na hrvatskom jeziku.

 

Piše: Darko Sarić Lukendić