Kolumna

Zbunjujuće tendencije

Shodno svom trenutnom društvenom statusu umirovljenika, dosta vremena provodim »informiranjem samog sebe«. Drugim riječima, gledam razne emisije na TV programima, čitam dnevne i tjedne novine, nažalost sve manje i manje čitam štampanu »ozbiljnu« literaturu, iz prostog razloga što je suvremena proza i poezija sve manje po mom ukusu. No, želim o nečemu drugom pisati, zato neću detaljno razmatrati ovu tematiku. Sama riječ tendencija potječe od latinske riječi tendere, što znači težiti, približavati se prema nečemu. Današnje šire značenje je: određena, često prikrivena misao koja se provlači kroz neko izlaganje (iz ovog proizlazi tendencioznost); ili usmjerenost neke pojave. Danas se upotrebljava i riječ trend, trendovi. Primjerice, modni trendovi, trendovi u suvremenoj arhitekturi, politici itd. Želim kazati da danas bilo koja analiza teži k tome da pokuša uopćiti neke pojave kao trendove. Upravo gledajući razne informativne emisije, običan čovjek je sasvim zbunjen. Iskreno i ja, »stari lisac-analitičar«, često se zbunjujem današnjim tendencijama u svijetu, ali i u našoj bližoj ili široj okolini. Upravo nekoliko ovakvih često proturječnih »činjenica« želim podijeliti s vama.

Dobra stara Europa

Nedavno su u svim zemljama članicama EU, čak i u Velikoj Britaniji, održani izbori za Europski parlament čiji su rezultati iznenadili mnoge analitičare. Do sada, shodno osnovnom razlogu stvaranja političke i privredne stabilnosti Europe, ujedinili su se »vječiti neprijatelji« Njemačka i Francuska, i ove dvije države su i određivale opću politku EU, što Britancima često nije bilo po volji, jer su se onovremeno nevoljno pridružili, a trenutno, isto – nevoljno, žele istupiti. Prije izbora govorilo se da ima »naprednijih članova« koji žele stvoriti »Ujedinjene države Europe«, i da oni »zaostaliji i noviji članovi« žele zadržati osnovne, nacionalne države, koje su se učlanile pod određenim uvjetima u EU. Prvo je pokrenut postupak protiv Poljske »zbog kršenja pravne norme EU«, zatim je na red došla Mađarska zbog upornog odbijanja da primi migrante i da sudjeluje u njihovom raspoređivanju s obrazloženjem »da nisu solidarni«. Prije početka rada novog rukovodstva EU ovi procesi osuđivanja su se naglo ubrzali (do studenog). Naravno, vlade obje zemlje najavljuju oštru borbu za svoju verziju »istine«. Spomenute dvije države udružile su se sa Slovačkom i Češkom (Višegradska četvorka-V4) i zajedničkom akcijom su spriječili izbor »špicenkandidata« po njemačkoj i francuskoj želji. Na koncu, poslije dugog »dogovaranja« izabrana je Njemica Ursula von der Leyen (1958.) majka sedmero djece; za predsjednicu Europske komisije. Prilikom glasovanja u Parlamentu Europe »prošla« je s tijesnom većinom od devet glasova, potreban joj je bio minimum od 374 glasa. U uvodnom izlaganju najavila je promjenu politike EU što se tiče migranata, na neki način ohrabrivala je Britance da ne napuštaju Uniju. Za prvi kolovoz najavljen je sastanak s Viktorom Orbánom, jednim od lidera V4, najžešćim »antimigrantom« koji govori da: »Umjesto nekontroliranog uvoza migranata kao potrebne radne snage treba pomagati mađarske obitelji da se rađa što više mađarske djece, jer bez mladih Mađara nema ni budućnosti za Mađarsku«. Zbog takvih stavova socijalno-liberalni čelnici zapadnih zemalja smatraju ga nacionalistom. Baš iščekujem ishod njegovih razgovora s novom predsjednicom, koja stupa na dužnost 1. studenoga ove godine.  

Stvaranje srpske »megastrukture«

Nedavno je predsjednik naše države trijumfalno najavio da će najveći proizvođač pneumatike u svijetu, jedna japanska kompanija, graditi u Inđiji svoj pogon u kojem će raditi 500 radnika. Divna, dobra vijest, koja nagovještava daljnje tendencije stvaranja jednog srpskog megalopolisa na potezu Beograd – Novi Sad. Gradnja prve faze »brze pruge« do Novog Sada, koja će »uskoro« biti gotova, postojanje i proširivanje beogradske zračne luke također će privlačiti ulagače iz inozemstva (na njih se uglavnom računa) da svoje pogone, isturene institucije koncentriraju u glavni grad ili u njegovu širu okolinu, računajući do glavnog grada AP Vojvodine. Svojedobno ovaj grad sam nazivao predgrađem Beograda, npr. predgrađa New Yorka su 100 km od centra. Promatrajući ove događaje, npr. i planirani kineski industrijski park u Borči (o tome smo već pisali), prostor »ostarjele Srbije« i dalje će ostati na starcima i staricama, usprkos najavljenoj akciji »oživljavanja sela«. Naš predsjednik poput Viktora Orbána govori o potrebi povećavanja nataliteta zbog budućnosti zemlje, no ništa konkretnije se ne čini na tom planu, mladi se »vabe« na posao u BG. Tendencija je i oživljavanje stavova iz vremena pisanja Memoranduma, po kome su svi bili za slabljenje Srbije i zato se trebamo naoružati da odvratimo »potencijalne napadače! Ovo je pravo ohrabrenje za buduće roditelje! Eto, to su tendencije koje sam poželio podijeliti s vama.

Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.