Arhiv tekstova

Mjere za povratak iseljeništva i mjesta u Saboru

Hrvatski svjetski kongres (HSK), nevladina organizacija hrvatskih iseljenika u svijetu, pozvala je vlasti u Hrvatskoj i hrvatske predstavnike u vlasti BiH da kreiraju programe kojima bi se potaknuo povratak iseljeništva i zatražila da se izvandomovinskim Hrvatima na izborima zajamči šest mjesta u Hrvatskom saboru, ključni su zaključci godišnje skupštine Središnjeg odbora HSK-a koja je održana od 26. do 28. srpnja u Mostaru. Ovo je bilo prvi puta da je skupština Kongresa održana izvan Hrvatske.

Saborska mjesta

»Mi radimo na brojnim projektima čiji je cilj bolja povezanost hrvatskog iseljeništva s naše dvije matične države i to ćemo nastaviti raditi. Na zasjedanju u Mostaru zaključili smo da ćemo se intenzivnije uključiti u lobiranje naših nacionalnih interesa«, kazao je predsjednik HSK-a Vinko Sabljo. 
HSK je zatražio da se dijaspori zajamči šest mjesta u Hrvatskom saboru i ocijenio nerazumljivim što se malim brojem mjesta za glasovanje ili nemogućnošću dopisnog ili elektronskog glasovanja praktično onemogućava biračko pravo hrvatskim državljanima u dijaspori. U Saboru bi hrvatsko iseljeništvo, po prijedlogu HSK-a, predstavljao po jedan predstavnik hrvatskih zajednica iz Australije, Južne Amerike, SAD-a i Kanade dok bi se iz Europe u Hrvatskom saboru birala dva zastupnika.
»Nerazumno je i štetno da hrvatsko izvandomovinstvo ima manja prava od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj«, ocjenjuje se u priopćenju HSK-a o zaključcima skupštine i napominje kako bi ulazak zastupnika iz dijaspore u rad Sabora pridonio jačanju veza iseljeništva i domovine.

»Demografske nevolje« 

HSK upozorava i kako se dvije domovine, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, nalaze u »opasnim demografskim nevoljama«. 
»Krajnje vrijeme je da odgovorne institucije u domovini počnu nuditi atraktivne programe povratnicima. To bi nedvojbeno popravilo ne samo demografsku sliku domovine nego i revitaliziralo hrvatsko gospodarstvo«, stoji u zaključcima skupštine HSK-a.
HSK pozdravlja poteze Vlade RH kako bi se stanje popravilo i ocjenjuje kako je nedavno promovirani studij demografije i izvandomovinstva na Hrvatskim studijima u Zagrebu »itekako dobro došao«.
U zaključcima s godišnje skupštine te organizacije pozivaju se i sve institucije Hrvata da se »učinkovito zauzmu za Hrvate u Bosni i Hercegovini, koji su, iako konstitutivni narod, u toj i našoj državi svedeni na zapostavljenu nacionalnu manjinu«. 
Na skupštini je bilo riječi i o jednom od najvećih projekata HSK-a, Hrvatskim svjetskim igrama (na kojima redovito sudjeluju i Hrvati iz Srbije) te je najavljeno da će pete po redu Igre biti održane u Zagrebu od 21. do 25. srpnja 2020. godine.

Potpora za više projekata

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji je bio izaslanik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, pozvao je u pozdravnom govoru na zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske i Hrvata te najavio potporu više projekata tijekom 2020. godine upravo kako bi se Hrvati bolje povezivali s domovinom i međusobno.
»Ovaj skup i vaš dolazak u Mostar jasna je i snažna poruka pune potpore sunarodnjacima koji žive u BiH i potvrda da su neraskidive veze hrvatskog naroda ma gdje živio«, rekao je Milas.
Skupština HSK-a održana je pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH. Predsjednik HNS BiH Dragan Čović podržao je rad HSK-a i upozorio da je za Hrvate u BiH ključno izmijeniti izborni zakon.
»Što se tiče Hrvata u BiH, mi se ovdje pokušavamo očuvati, a ja sam siguran da ćemo se i očuvati, kao potpuno jednakopravan, konstitutivan narod na čitavom prostoru BiH«, rekao je Čović. 
Na otvaranju zasjedanja sudjelovao je i novoimenovani veleposlanik Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić.

O položaju Hrvata u Srbiji

Predstavnici Hrvata iz Srbije redovito bivaju pozivani i prisustvuju godišnjim skupštinama HSK-a, a ove su godine u Mostaru bili predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, koji je ujedno govorio o aktualnom društvenom i političkom položaju Hrvata u Srbiji. 
U izjavi za naš tjednik Žigmanov kaže kako je važno da se za položaj Hrvata u Srbiji čuje i na svim skupovima koji se tiču Hrvata izvan Hrvatske. 
»Skupština HSK-a održana je uz predstavnike vlasti iz Hrvatske te predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića. Osim što smo predstavili aktualni položaj ovdašnje hrvatske zajednice, skupština je bila prilika da na marginama skupa razgovaramo s pojedinim dužnosnicima i uglednim osobama iz izvandomovinstva o oblicima suradnje, daljnjim aktivnostima te mogućoj potpori pojedinim inicijativama koje postoje unutar hrvatske zajednice u Srbiji«, kaže Žigmanov.  
Član izvršnog odbora HSK-a i njihov tajnik za autohtone hrvatske manjine u Mađarskoj i Srbiji Marin Skenderović kaže u kratkoj izjavi za HR kako su pripadnici hrvatskoga naroda u ove dvije europske države također dio hrvatskog izvandomovinstva. 
»Ne želimo se dijeliti nego u okviru svojevrsne izborne jedinice sudjelovati kao i ostali Hrvati u političkom djelovanju za dobrobit svih Hrvata«, kaže Skenderović. 
Hrvatski svjetski kongres je međunarodna, neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija, koja za zadaću, kako navode, ima povezati sve Hrvate i Hrvatice, hrvatske udruge i ustanove izvan domovine i tako stvarati bolje uvjete i interese hrvatske domovine i hrvatskog izvandomovinstva. 
D. B. P.