Arhiv tekstova

1. prosinca 1811. godine puštena je u promet Luizijana, cesta od Karlovca do Rijeke. Ta cesta, kao i Karolina i Jozefina, omogućile su brži prijevoz robe od luka na Jadranskome moru do trgovačkih i industrijskih gradova srednje Europe. Duž ceste podizani su gostinjci i odmorišta za stoku te se obavljala trgovina s lokanim stanovništvom. Ubrzo se obogatio dio kmetova, koji su otkupivši se od rabote, postali trgovci te se trajno naselili uz ceste. Njihovi potomci preselit će se u gradove i obrazovati se pa će nakon povratka sa europskih sveučilišta potaknuti širenje hrvatske nacionalne svijesti.

11. prosinca 1845. godine rodio se u Zadru Špiro Brusina, hrvatski prirodoslovac. Iz pohrvaćene je zadarske obitelji podrijetlom iz Furlanije, Brusina se isticao kako u prirodoslovlju tako i u političkome životu. Zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s ostalim hrvatskim zemljama te bio blizak Strossmayeru i Račkom. Utemeljitelj je i prvi ravnatelj Hrvatskoga narodnog zoološkog muzeja, Hrvatskoga naravoslovnog družtva (1885.) te knjižnice Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Bio je i prvi sveučilišni profesor na katedri za zoologiju zagrebačkog Sveučilišta (1876. -1901.). Umro je u Zagrebu, 21. svibnja 1908. godine. 

12. prosinca 1861. godine rodio se u Valentinovu Janko Leskovar, hrvatski književnik. Učiteljevao je u Pregradi, Zagrebu i Karlovcu, a bio je i školski nadzornik. Najvažnija djela su proze Misao na vječnost, Katastrofa, Poslije nesreće i Jesenski cvijeci, te romani Propali dvori i Sjene ljubavi. Godine 1905. prestao je publicirati.

13. prosinca 1854. godine rodio se Tomislav Maretić, hrvatski jezikoslovac.

14. prosinca 1760. godine umro je u Zaostrogu Andrija Kačić Miošić. Rođen je 17. travnja 1704. u Bristu, u Makarskom primorju. Nakon školovanja u Zadru i Budimu, predaje na Filozofskoj školi u Šibeniku i u šibenskoj bogosloviji. Godine 1747. postao je gvardijan samostana u u Sumartinu na Braču, a od 1750. godine službuje u Zaostrogu do smrti. Nije bio plodan autor, no valja zabilježiti Priručnik skolastičke filozofijske propedeutike (Venecija, 1737.). Zanima se, pod utjecanjem Herderovske filozofije koja implementira istraživanje duha naroda, za narodne priče i pjesme, proučava povijesna vrela i književna djela s povijesnom tematikom. Razgovor ugodni naroda Slovinskoga, te Korabljica djela su kojima je želio narodu pružiti vlastitu sliku svijeta od stvaranja do suvremenosti te poučiti puk. Njegovo je djelo preteča narodnoga preporoda, a Razgovor ugodni je, uz Bibliju, najčitanija knjiga u Hrvata – narodni domoljubni priručnik.

Jur nijedna na svit vila lipotom se već ne slavi,

jer je hvale sve skupila vila ka mi sarce travi. 

Ni će biti ni je bila, 

njoj takmena ka se pravi. 

Lipotom se već ne slavi 

jur ni jedna na svit vila.

14. prosinca 1553. godine umro je Hanibal Lucić, hrvatski renesansni književnik s Hvara. Autor je prve hrvatske drame, Robinja. 

14. prosinca 1885. godine rođen je u Gospiću Miroslav Kraljević, hrvatski slikar. Njegova je obitelj plemićkoga podrijetla još od srednjega vijeka, a nevelik posjed imali su u selu Draga kraj Požege. Obrazovao se u Zagrebu i Beču, praznike provodi u Požegi gdje nastaju njegova najvažnija djela, melanholični akvareli i autoportreti. Obuzet impresionistima putuje 1911. godine u Pariz, no već 16. travnja 1913. godine umire od sušice s nenavršenih 28 godina. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u Požegi. 

16. prosinca 1914. godine umro je Ivan Zajc, hrvatski skladatelj.

16. prosinca 1866. godine otkriven je u Zagrebu spomenik Josipu Jelačiću, koji je postao simbolom hrvatstva.

16. prosinca 1827. godine umro je Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup. Rođen je 23. studenoga 1752. godine u Karlovcu. Zalagao se za očuvanje hrvatskih državnih prava. Godine 1813. nakon povlačenja francuske vojske, tražio je da se Banskoj Hrvatskoj vrate područja južno od Save, što je bečki dvor odbacio. Svojom je djelatnošću bitno odredio smjernice Hrvatskoga narodnoga preporoda. U jednom pismu upućenom svećenicima napisao je: »Među ostalim i Vas pozivljem, nukam i molim, da osebne riječi horvatske ili slavonske, svakojake poslovice i narodne pjesme, koje ste ili do sada za se skupili ili u napredak skupili budete, i meni također što brže saopćite…, a osebujne starinske knjige meni priopćite, ter tako sve horvatskoga i slavonskoga narječja proizvode iz kojih se bogatstvo i narav jezika poznati može… takvim trudom ćete i Vi k snagi domaćega jezika mnogo pridonesti…, i koja su sada vani rastrešena, u jedan kup složena za općinsku hasan malo po malo tiskom izdati budu mogla.« Osnivač je sirotišta i ubožnica, dao je sagraditi park, koji po njemu nosi ime Maksimir, a potpomagao je i mnoge hrvatske umjetnike.

17. prosinca 1903. godine braća Orville i Wilbur Wright, samouki letači i konstruktori, uspjeli su poletjeti uređajem težim od zraka. Let je trajao 12 sekundi, a Orvill je preletio 35 i pol metara. Prvi Hrvat koji je letio zove se Dragutin Novak.