Arhiv tekstova Arhiv tekstova

»Nestali« Somborci

Do službenog popisa stanovništva dijele nas još dvije godine, ali statističari ne sjede skrštenih ruku već malo-malo pa objave kakav podatak koji se tiče procjene broja stanovnika, broja rođenih, umrlih. Jest da je riječ o procjenama, ali kako ih radi Statistički zavod treba im vjerovati, pa čak i kada podatci koje objavljuju ne idu »pod kapu« onima na koje se odnose. A ako bi netko htio da te statističke procjene nisu ni blizu točne, onda su to Somborci, ili barem ono što je od njih ostalo. A ostalo je manje od 80.000 ili preciznije rečeno 79.437. Što će reći da nas je, gledajući noviju povijest, nikada manje, pa nevjerojatno zvuči podatak da nas je na početku ovog stoljeća bilo blizu sto tisuća. A trend je neumoljiv i tijekom 2018. godine »nestalo« je tisuću Somboraca, ili plastičnije rečeno: troje na dan. Jedan od »krivaca« za takvu sliku je prirodni priraštaj koji je odavno izgubio utrku sa stopom smrtnosti, a negativan skor je popriličan. U 2018. godini rođeno je 578 malih Somboraca, a preminulo 1.364. A surovi podatci kažu da je 578 rođenja najmanji broj rođene djece od 1961. godine, od kada statistika i prati te podatke. Svemu ovome treba dodati i ono što se ne vidi (što statistički nije zabilježeno), a to su oni Somborci koji su svoj grad napustili, iako se službeno još vode na svojim somborskim adresama. Kada bi se mogao barem približno odrediti broj takvih, slika bi bila još crnja. Ali za to crnilo, iskreno, nisu nam potrebne ni statističke metode, ni teorije već je dovoljno prošetati bilo kojim sokakom, u bilo kom somborskom selu, pokušati naći barem nekoliko srednjoškolaca iz mađarskih odjela koji su poslije školovanja ostali u Somboru, usporediti podatke o broju prvašića s onima od prije desetak godina, raspitati se koliko se tijekom godine djece ispiše iz škole jer im roditelji pakiraju kofere za jedan poduži put...
I da se vratim na već spomenuti prirodni priraštaj, jer ima nešto što je Somborcima i za utjehu. A ta utjeha je još crnja statistička slika u susjednim mjestima Apatin i Odžaci. Jezikom brojki rečeno, stopa prirodnog priraštaja u Somboru je -9,9, u Odžacima -10,2, a u Apatinu čak -12,4. Ti podatci svrstavaju ovaj dio Bačke u regiju s najvećom stopom smanjenja broja stanovnika i uzročno u regiju s najstarijim stanovništvom. 
Z. V.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay