Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Struka u službi poljoprivrednika

Poljoprivredna stručna služba iz Srijemske Mitrovice svake godine sredinom lipnja organizira Dane polja, strnih žita i herbicidnih ogleda. U to se vrijeme poljoprivredni proizvođači imaju prilike upoznati sa stranim i domaćim sortama usjeva kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, ali i s tim kako navedene poljoprivredne kulture reagiraju na različite tretmane herbicidima. Dani polja su jedan vid edukacije poljoprivrednih proizvođača gdje oni na licu mjesta u razgovorima s poljoprivrednim stručnjacima imaju šansu upoznati se s mjerama unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje. Dosadašnja iskustva su pokazala, kada je riječ o Srijemu, da je postignuta dobra suradnja između Poljoprivredne stručne službe iz Srijemske Mitrovice i poljoprivrednika a da odgovarajuća uporaba agrotehničkih mjera, unatoč lošim vremenskim prilikama, može utjecati i na bolji prinos.

Bolji prinos uz odgovarajuću zaštitu

Proizvodnu 2018./19. godinu karakterizira izrazito sušna jesen i zemljišta s odsustvom i neujednačenom vlagom u sjetvenom sloju, s visokim temperaturama za to doba godine. Na najvećem dijelu teritorija Srbije tijekom veljače i ožujka praktično nije bilo efektivnih padalina. U drugoj polovici travnja došlo je do pojave dugo očekivanih padalina, kada je na teritoriju Bačke, Srijema, srednjeg i južnog Banata palo između 30 do 40 litara kiše po četvornom metru. Prema riječima poljoprivrednih stručnjaka, godine sa značajnim deficitom padalina tijekom ožujka najčešće prate i više temperature zraka, što za posljedicu može imati i niže prinose strnih žita.
»Imali smo velike probleme tijekom jeseni. Najprije velika suša, a poslije sjetve dva mjeseca sve do Nove godine nije bilo padalina, što je uvjetovalo zakašnjelo nicanje usjeva. Zbog toga su i usjevi u dosta slabijoj kondiciji ušli u zimsko razdoblje. U protekla tri mjeseca, prema zabilješci naše meteo stanice, palo je 267,2 litara kiše, a u posljednjih mjesec dana 170 litara, što je izazvalo pojavu patogenih bolesti fuzarijuma. Tko nije stigao pravovremeno reagirati i štititi biljke, što se inače radi u fazi kada je otvoreno pet do osam posto cvjetova, imao je veliki problem s ovom bolešću. To je izazvalo i raniju žetvu, ali i znatno smanjen prinos. Kada je riječ o pšenici, možemo računati na prinose od pet do šest tona i to je neki optimalan prinos. Oni poljoprivrednici koji su odradili odgovarajuću zaštitu, imat će veći prinos. Da su padaline bile pravilnije raspoređene u vegetativnom razdoblju, poljoprivrednici bi mogli očekivati daleko veće prinose«, kaže inženjer poljoprivrede u PSS-u u Srijemskoj Mitrovici Božo Stanivuković.

Stanje kukuruza raznoliko

Za najrasprostranjeniju domaću žitaricu kukuruz ova godina je specifična zbog obilnih padalina i poplava tijekom svibnja, koje su nanijele velike štete poljoprivredi. Za kukuruz je još uvijek rano dati preciznije prognoze za prinos.
»Kada pričamo o proizvodnji kukuruza ove godine, moramo reći da je kišovito proljeće utjecalo na proizvodnju. Imali smo izuzetno hladniji i kišovit svibanj nego što je uobičajeno, tako da su biljke u tom razdoblju malo stagnirale u porastu. Nažalost, bilo je njiva na kojima i danas leži voda, još uvijek se nije povukla i na tim parcelama je došlo do gušenja usjeva. Ne možemo generalno reći da je kukuruz u Srijemu dobar, ali na pojedinim lokalitetima zaista jeste. Kukuruz sada intenzivno raste i ove temperature mu odgovaraju. Bilo bi dobro da tijekom srpnja bude više padalina, jer kukuruz tada ulazi u kritičnu fazu razvoja. Ako u tom razdoblju temperature budu nešto niže i ako bude padalina, onda se možemo nadati dobrom prinosu. U suprotnom, prinos kukuruza će biti znatno manji«, navodi stručni suradnik u PSS-u Vladimir Marić. 

Savjeti stručnjaka

Kada je riječ o šećernoj repi, poljoprivredni stručnjaci upozoravaju na moguću pojavu bolesti biljke, cercospore.
»Visoke temperature utjecat će da se ta bolest na biljci ubrzano javi, tako da ćemo morati pristupiti zaštiti šećerne repe. Preporuka poljoprivrednicima je da prate savjete stručnjaka, da obilaze svoje parcele, da prate promjene i obrate pažnju na pojavu simptoma te bolesti i da reagiraju na vrijeme. Svako zakašnjenje može prouzročiti razvoj infekcije i dovesti do veće štete na samom usjevu. Trenutno šećerna repa izgleda solidno«, ističe samostalni stručni suradnik za šećernu repu Jovan Bojić.
Uporaba odgovarajućih agrotehničkih mjera jedan je od načina da se spriječe negativne posljedice. 
»Svi prisutni na Danima polja imali su priliku pogledati oglede koji su postavljeni u suradnji s našim partnerima i prijateljima iz sjemenskih i herbicidnih kuća i Ministarstva poljoprivrede. Mislim da će ovo naročito biti značajno za poljoprivredne proizvođače koji će ih moći vidjeti i nešto od viđenog primijeniti na svojim parcelama«, kaže direktor Poljoprivredne stručne službe iz Srijemske Mitrovice Žarko Subić. 
Naš sugovornik dodaje da poljoprivrednici često, kako bi pojeftinili svoju proizvodnju, izostavljaju uporabu pojedinih agrotehničkih mjera, što je pogrešno.
»To se ne vidi odmah, ali je uočljivo na prinosu, za razliku od onih proizvođača koji su ih primjenjivali. Mi kao stručna služba pratimo klimatske promjene i pratimo novine u proizvodnji agrotehničkih mjera i sve to prezentiramo proizvođačima. Proizvođači i mi moramo stalno biti u tijeku i pratiti situaciju, kako bismo unaprijedili proizvodnju.«
Prema njegovim riječima, situacija na soji je slična kao i na kukuruzu. Bilo bi poželjno, kako kaže, da u fazi njenog cvjetanja i formiranja u srpnju budu umjerene temperature i više padalina.

Riječ poljoprivrednika

Žetva u Srijemu počela je koncem lipnja. Prvi rezultati govore o prosječnim prinosima od 5 do 5,5 tona po hektaru. Kvaliteta pšenice je dosta lošija u odnosu na prošle godine. To je prema riječima poljoprivrednih stručnjaka posljedica loše proizvodne sezone, počevši od sušnog razdoblja koje je nastupilo nakon sjetve pšenice. Unatoč lošoj godini i slabijoj kvaliteti pšenice poljoprivrednici iz Srijema se nadaju solidnom prinosu, ali ne i cijeni koja može pokriti njihove osnovne troškove.
»Pšenicu sam ove godine zasijao na površini od 30 jutara. Prve procjene su da će prinos biti solidan, ali ima dosta napada fuzarioze. Cijena je uvijek problem. Nadamo se cijeni od 20 dinara po kilogramu. Hoće li tako biti, još uvijek je teško reći. Uvjeti u poljoprivredi su jako teški i svaki dinar je dobro došao. Iznosi koje država trenutno daje su dobri, ali mislim da bi mogli biti i veći«, kaže poljoprivrednik iz Višnjićeva Slobodan Damjanović.
Dobre prinose očekuje i Branko Miličević, poljoprivredni proizvođač iz Šuljma.
»Na svojim parcelama sijem pšenicu i očekujem neki osrednji prinos. Godina je bila loša i sušna u jesenskoj sjetvi. Vremenske prilike tijekom proljeća su malo popravile stanje jer je bilo više kiše, ali u biti prinos će biti solidan. Za početak žetve nadam se cijeni od 20 dinara po kilogramu, a očekujem da će poslije cijena biti veća. Subvencijama sam zadovoljan, mada bi bilo bolje kada bi brže dolazilo do njihovog ostvarenja«, kaže Miličević, dodajući da mu Dani polja puno znače, jer tijekom tog dana ima priliku poslušati savjete stručnjaka, neke od njih primijeniti u praksi, pogledati više sorti poljoprivrednih kultura, a neke od njih odabrati za sadnju u sljedećoj godini.
Poljoprivrednik iz Šida Bogdan Momčilović žetvu je na svojim njivama započeo prije nekoliko dana. Nije zadovoljan prinosima, niti najavljenoj cijeni pšenice.
»Prinos je katastrofalan. Nisam siguran koja bi cijena bila prikladna kako bih mogao pokriti troškove u ovoj godini. Bilo bi dobro da ona bude 25 do 27 dinara po kilogramu. Međutim, ne vjerujem da će tako biti, jer je kvaliteta pšenice loša. Mi poljoprivrednici ne možemo utjecati na vremenske prilike, a opće je poznato da u poljoprivredi nema novaca, tako da, kada svedem račune na kraju sezone, ili sam na nuli ili nešto preko toga.«
Ono što je sigurno jest da poljoprivredni proizvođači u ovoj teškoj godini za poljoprivredu, i pored primjene pune tehnologije, na pšenici neće imati veliku zaradu.
S. D.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay