Arhiv tekstova

Ledeni sveci donijeli svibanjsko zahlađenje

Posljedice obilnih oborina, velikog broja kišnih dana, jakog vjetra i hladnoće koja je zahvatila područje Grada Subotice tijekom proteklog i početkom ovog mjeseca, mogu se uočiti ponajviše na oraničnim vrstama, a određena šteta nastala je i na voću, te na povrtlarskim biljnim kulturama.
Moglo bi se dakle reći da je ova godina za poljoprivredne proizvođače prilično stresna i neizvjesna. Meteorološke (ne)prilike šetale su iz krajnosti u krajnost, počevši od dugotrajne suše i svega jednog litra kiše po četvornom metru u ožujku, pa do 150 litara oborina u svibnju, što je 90 litara više u odnosu na višegodišnji svibanjski prosjek.

Ledeni sveci

Niske temperature u svibnju zapravo i nisu novina, budući da su među starijim generacijama dobro poznata tri svibanjska ledena sveca koja su u prošlosti znala donijeti prilične štete u vinogradima i voćnjacima. Najčešće se, naime, u narodnim kalendarima spominju Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13. svibnja, jer se u mnogim krajevima Europe u tom razdoblju dogodi naglo zahlađenje. U »ledene svece« ubrajaju se još Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Dani su to, posebno Sofija, pričaju stariji, kada je znalo biti i mraza.
Jesu li se »ledeni sveci« ražestili na nas iz nekog posebnog razloga ili je u pitanju bilo nešto posve drugo od pučke meteorologije, činjenica jest da su niske temperature i prekomjerne oborine donijele nevolje ovdašnjim poljoprivrednicima. Naime, došlo je, među ostalim, do poremećaja razvoja korijena kukuruza, dok je s druge strane, prethodna dugotrajna suša donijela velike štete proizvođačima uljane repice, kaže Damir Varga, direktor Poljoprivredne stručne službe Subotica.
»Obilne količine oborina i niske temperature su tijekom protekla dva mjeseca prouzročile usporen rast proljetnih kultura, osobito kukuruza, suncokreta i soje. Što se tiče uljane repice, problem je nastao još prošle godine uslijed velike suše. Od ukupno 4.700 hektara koliko je zasijano pod ovom kulturom, 700 hektara je moralo biti presijano jarim kulturama, a od preostalih 4.000 hektara se može očekivati da će trećina imati dobar prinos, potom oko 40 posto parcela će dati prosječan urod, dok će preostale površine imati razočaravajući prinos od svega 1,5 tonu po hektaru.«
U ranom porastu kukuruza važno je eliminirati korove. No, i suzbijanje korova je otežano radi suvišne vlage tla, ali i loše kondicije kukuruza. Za dobar bi prinos kukuruzu i suncokretu, koji trenutačno ulaze u intenzivni porast, najviše pogodovale temperature do 30°C, a toplota je u predstojećem razdoblju također neophodna i strninama.

Očekivani prinos pšenice oko 6 tona po hektaru

Kada je riječ o strnim žitima, obilne kiše dobro su došle kada je riječ o suhoj zemlji, ali ne u ovakvom intenzitetu jer obaraju strne usjeve, kod kojih se uslijed vlage javlja gljivično oboljenje Fusarium, osobito na klasu pšenice i ječma, čija bi žetva trebala početi za dvadesetak dana, pojašnjava Damir Varga.
»U strnim žitima imamo problem s pojavom fuzarioze na pšenici i ječmu, te zbog loših vremenskih uvjeta ni fungicidi nisu u potpunosti uspjeli zaštititi biljke. Budući da je žetva na pragu, zbog karence se ne može više provoditi kemijska zaštita, jer bi to moglo imati samo suprotan učinak od očekivanog. Naime, gljivično oboljenje Fusarium luči mikrotoksine koji su u većim količinama štetni za zdravlje ljudi i životinja, međutim utješno je da nisu zahvaćeni cijeli klasovi, nego samo pojedina zrna. Intenzitet širenja ove bolesti ovisi o sorti, predusjevu, agrotehnici, ali se može uočiti da je na parcelama gdje je predusjev kukuruz, nešto izraženiji napad Fusariuma. Šteta može biti i do 50 posto, ali smatram da će u subotičkom ataru iznositi možda 1 do 3 posto, pri čemu će zaražena zrna vjerojatno biti moguće odstraniti pri kombajniranju.«
Vezano uz predstojeću žetvu, Varga je naglasio da je kiša preporodila strne usjeve, te da je pšenica na  85 posto parcela nikla na vrijeme, što bi, kako je ocijenio, trebalo rezultirati zadovoljavajućim prinosima.
»Na području Grada Subotice se može očekivati solidan prinos pšenice od oko 6 tona po hektaru, što je prosječan prinos u posljednjih nekoliko godina. Slično će biti i s ječmom. Međutim, primjerice dio Banata i zapadne Bačke nažalost neće imati takve rezultate, budući da je pšenica tamo nikla u prosincu, te se stoga ne mogu očekivati veliki prinosi.«

Tuča izazvala najviše štete na strnim usjevima

Osim svakodnevne kiše, pojedine je parcele potkraj svibnja zahvatila i kratkotrajna tuča, koja je nanijela štete na poljoprivrednim površinama. Najviše su stradale ratarske kulture na oko tisuću hektara u okolici naselja Mala Bosna i na oko 30 hektara zasada jabuka na Hajdukovu.
Iz raketnih centara u Bajši, Subotici, Tavankutu, na Paliću i Hajdukovu ispaljeno je ukupno 77 protugradnih raketa, što je umanjilo potencijalnu štetu, koja je umjesto na 1.000, mogla biti čak na 4 – 5.000 hektara, smatra Varga.
»Kukuruz se u potpunosti oporavio od tuče, a najvećim dijelom je i suncokret. Štete su ponajviše nastale na strnim žitima, kod kojih je već formirano zrno i tuča je uništila zrna, pa i cijele klasove. Protugradna zaštita je spasila parcele u okolici Subotice od veće štete, međutim problem je što nemamo dovoljno strijelaca jer se ne izdvaja dovoljno sredstava za njihov angažman. U svakom slučaju, protugradna zaštita se treba razvijati jer imamo sve ekstremnije vremenske uvjete, poput pojave tuče već u travnju, što ranije nije bilo. Stoga bi trebalo razmišljati u smjeru postavljanja automatskih protugradnih postaja, kakve su već instalirane po Srbiji.«

Objavljen Javni poziv za prijavu štete

Ovo je prvi put ove godine da je protugradna mreža u Subotici djelovala, a od 18 postaja koje postoje na području Grada, 11 ih je trenutačno u funkciji. Najveći problem jest plaća za strijelce, od 14 tisuća dinara na mjesečnoj razini, koja nije motivirajuća za obavljanje ovog posla, te u Gradskoj upravi kažu da nemaju dovoljno zainteresiranih i da jedva mogu naći radnike kojih već dosta dugo nema dovoljan broj. 
Štetu koju je nanijela tuča moći će nadoknaditi samo poljoprivrednici koji su osigurali svoje usjeve, međutim takvih je u subotičkom ataru svega petnaestak posto. 
Gradska uprava objavila je Javni poziv za prijavu štete na poljoprivrednim usjevima i višegodišnjim zasadima na teritoriju Grada Subotice, prouzročene tučom 29. svibnja. Za dobivanje odštete se mogu prijaviti u Gradskoj upravi, u uredu broj 200, svakog radnog dana od 8 do 14 sati. Prilikom prijavljivanja je, uz obrazac prijave koji se dobija u Gradskoj upravi, neophodno dostaviti i Izvod iz registra poljoprivrednog gospodarstva, na kojem je prikazana struktura biljne proizvodnje. Sva dodatna pojašnjenja i pitanja mogu se dobiti u gradskoj Službi za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište ili pozivom na broj 024/626-871. Rok za prijavu štete je 21. lipnja 2019. godine.
Marija Matković