Arhiv tekstova
Dva sveca okupila tri naroda
Točno u podne, u subotu 25. svibnja, održana je sveta misa u crkvi svetog Urbana u Radojevu, selu u Općini Nova Crnja. Misu je predvodio župnik Tibor Király, a uoči njezina početka vjernici su sa svećenikom do crkve donijeli križ krajputaš koji je posvećen iza misnoga slavlja. Kako kaže župnik Király, križ treba biti simbol svih onih koji su otišli, koji su ostali ili će doći u ovo selo.
»Sveti Urban je u Katoličkoj Crkvi zaštitnik vinograda i vinogradara. Ovaj kraj je ranije bio bogat vinogradima, te su ovdašnji stanovnici odabrali svetog Urbana za patrona svoje crkve. Prije nego je podignuto ovo crkveno zdanje, narod je odlazio u mjesto Keča koje se danas nalazi u Rumunjskoj. Tamo je bila škola u kojoj su se zimi održavali molitveni susreti. Povlačenjem granice između Rumunjske i tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Keča je ostala u Rumunjskoj, a Radojevo bez crkve. Problem je riješen kada je sredstvima uglednih obitelji i ostalih mještana podignuta crkva u neogotičkom stilu 1930. godine«, objašnjava župnik Király.
Skupljaju sredstva za obnovu crkve
Prema njegovim riječima, skupa s Kečom svake godine apliciraju za sredstva iz fondova Europske unije za obnovu crkve. Do sada nisu uspjeli dobiti novac, ali ih to ne obeshrabruje i nastavit će boriti se. Tibor Király naglašava da je zahvaljujući pomoći Zrenjaninske biskupije i Općine Nova Crnja u crkvi obnovljen pod koji je propao, kao i vrata.
»Njihova pomoć nam je dragocjena i nadamo se da ćemo i narednih godina nastaviti obnavljati ovu prekrasnu Božju kuću« kaže župnik Király za naš list.
Zanimljiv je podatak da je crkva u Radojevu jedina u Banatu koja za zaštitnika ima svetog Urbana, dok se primjerice u Bačkoj na Paliću svake godine održavaju vinske svečanosti njemu u čast. Nažalost, Radojevo muči muku velikog broja sela diljem Srbije, a to je sve manji broj mladih ljudi, doznajemo iz razgovora s mještanima. Mladež odlazi u potragu za boljim životom, a selo postaje pusto.
Tisuću doseljenika iz Hrvatske
O ovom je problemu govorio i Goran Kaurić, predsjednik Udruge banatskih Hrvata i član Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.
»Hrvatska zajednica u Banatu jeste mala, ali je izuzetno povezana. I mi, kao i ostali narodi na ovom prostoru, ostajemo bez mladih, natalitet je mali, a mnogi napuštaju ove krajeve gdje su im preci obitavali tražeći bolje uvjete za život. Okupili smo se ovdje kako bismo proslavili svetog Urbana u crkvi, u čijoj gradnji su sudjelovali i članovi moje obitelji na što sam iznimno ponosan. Istodobno sam i tužan, jer je ovaj dragulj crkvene arhitekture u ovakvom stanju. Naravno, mi među našim narodom podižemo svijest o značaju ove crkve i nadam se da će jednog dana zasjati istim sjajem kao 1930. godine«, navodi Kaurić.
Hrvatska zajednica u Radojevu ima jako dugu povijest koja je vezana uz promjene u tadašnjoj Vojnoj granici, koja se nalazila na ovim prostorima. Naime, zbog njezina preustroja u doba carice Marije Terezije, donijeta je odluka da se slobodni feudalci rasele sa svojih dotadašnjih imanja i da im se daruju zamjenska. Dogovoreno je da zagrebački Kaptol dobije posjed Bilet u Banatu koji se protezao od Temišvara pa sve do Zrenjanina (tada Velikog Bečkereka). Ovo imanje se nalazilio u Modoškoj županiji, a hrvatsko pučanstvo je počelo doseljavati se 1801. godine. Oni su zadržali titule sitnih plemića. Oko tisuću doseljenika naselilo se u Keči, Klariji (Radojevo), Boki i Neuzini, a na novim posjedima susreli su se sa Srbima, Mađarima i Bugarima. U Radojevu se nasellio 11 obitelji sitnih plemića kao što su Jelačići, Milošići i Pozojevići. Potomak ove stare obitelji Pozojević je baka Otilija (1933.), naša domaćica. Ona je bila ljubazna pokazati nam različite predmete koji su pripadali njoj i njezinim precima. Mještani Radojeva su dobar primjer kako različiti narodi i konfesije mogu živjeti u miru i slozi. Kako kažu, tako je i danas kad ih je manje, a tako je bilo i prije.
Nakon mise, vjernici su uživali u folklornom koncertu u Domu kulture, u organizaciji MZ Radojevo. Zatim su prisutni mogli degustirati paprikaš kod svojih susjeda Srba, koji su obilježavali ljetnog svetog Nikolu. Njima su se pridružili gosti iz Rumunjske, tako da je iz malog Radojeva poslata lijepa slika – tri naroda i dva sveca koja svi skupa slave.
Izvor: List Zrenjanin (tekst: Živojin Mišić; foto: Z. Dedić)
