Arhiv tekstova

Fondacija ljudskih prava Mađara (Hungarian Human Rights Foundation – HHRF) nedavno je podnijela novo izvješće Europskom parlamentu u kojem se navode posljednji incidenti protiv nacionalnih manjina u Vojvodini, osobito prema Mađarima. Izvješće na 26 stranica upotpunjeno je fotografijama, te predstavlja sve incidente usmjerene prema nacionalnim manjinama Mađara i Hrvata u Vojvodini u protekle dvije godine.

Ured ove fondacije nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama, u New Yorku, odakle je i potekla inicijativa još 1976. godine, kada je skupina američkih državljana mađarskog podrijetla bojkotirala dane ustupke od strane SAD-a Rumunjskoj. Tom prigodom te su povlastice ukinute i došlo je do osnivanja ove fondacije. Rad fondacije prvobitno se ogledao u monitoringu položaja Mađara u Rumunjskoj, te se vremenom proširio i na teritorije drugih zemalja u kojima Mađari žive kao nacionalna manjina. Danas ova fondacija mnogo dublje analizira probleme, te pribavlja podatke i o incidentima koji su se dogodili nad drugim manjinama, kao na primjer nad Hrvatima u Vojvodini, kako bi upotpunila svoje periodično izvješće stanja u regiji.

PODACI: »Pažnja je prvenstveno usredotočena na mađarsku nacionalnu manjinu, ali ova fondacija promatra stanje, te se interesira i za ostale manjinske skupine. Iz toga razloga puno nam je pomogao Nikola Perušić, koji nam je ukazao na neke incidente koji su se događali u Vojvodini, o kojima nismo imali saznanja, pa smo time upotpunili naše izvješće«, objašnjava za Hrvatsku riječ suradnica HHRF-a Zsuzsanna Ronyecz, iz Budimpešte te dodaje: »Do podataka dolazimo posredstvom raznih vrsta medija, a ponekad nas i potraže ljudi koji su doživjeli incident i na taj način zabilježimo slučaj. Svaku informaciju prvobitno provjeravamo, kako bi izvješće što bolje odslikavalo pravo stanje.«

Za ovu regiju osnovana je podružnica HHRF-a u Budimpešti i na taj se način brže dolazi do informacija i osigurava se bolji uvid u probleme Mađara koji žive izvan Mađarske. Fondacija ljudskih prava Mađara prati prvenstveno probleme nacionalne manjine Mađara u Rumunjskoj, Slovačkoj, Srbiji i Crnoj Gori, Hrvatskoj i Ukrajini, ali i u ostalim regijama u kojima Mađari žive kao nacionalna manjina

HHRF izvještava sve znamenite međunarodne organizacije, poput raznih odbora američkog kongresa, Europskog parlamenta, Vijeća Europe, Europske komisije, OESS-a, Ujedinjenih nacija, te i vlasti konkretne zemlje tražeći od njih da preduzmu sve mjere, kako bi se osigurala zaštita prava manjina. Cilj ove fondacije je privući pozornost međunarodnih institucija na uvjete koje uživaju Mađari u raznim državama u kojima žive u manjini, kako bi se donijele odgovarajuće odluke spram tih manjina. 

INCIDENTI: »Na našim prostorima manjinama je uglavnom bilo ugroženo pravo na slobodno izražavanje tj. korišćenje materinskog jezika, dovođeno je u pitanje pravo na slobodan život pripadnika nacionalne manjine, čak i njihove egzistencije na pojedinim teritorijima. Upravo da bi se što bolje istražili pribilježeni događaji u Vojvodinu, dolazi promatračka misija Europskog parlamenta koja će tijekom siječnja iduće godine stručno istražiti i analizirati, na osnovi poslanih izvješća, realnu situaciju u ovoj regiji. Izvješća su osim nas slali i Helsinški odbor za ljudska prava koji također promatra situaciju i redovito izvještava razne međunarodne institucije«, rekla je Zsuzsanna Ronyecz.

SAMIT OESS-a: »Sudjelovala sam i u radu OESS-a prvoga tjedna konferencije koja se održavala u Warszawi. Nevladine organizacije imaju prigodu u svojstvu promatrača održati govor na ovim konferencijama, kako bi skrenule pozornost raznih država i međunarodnih institucija na neke slučajeve kojima se narušavaju ljudska prava u određenoj zemlji. Veoma mnogo nevladinih organizacija koristi ovo pravo. Uglavnom se kritizira država ili neki akt države, te na tu zamjerku konkretna država ima pravo odgovoriti sa svojim argumentima. Ovo pravo iskoristila je i Fondacija ljudskih prava Mađara, pa sam u petominutnom govoru iznijela problematiku manjina koje žive u Vojvodini. Mi smo pratili situaciju u Vojvodini i incidente koji su se dešavali u posljednje dvije godine i došli smo do nekih zaključaka uz pomoć inozemnih posmatrača, politologa i ostalih stručnih ljudi, te sam zaključke i izložila na samitu. Naglasak sam stavila prvenstveno na ponašanje države, jer smatramo da ne poduzima sve mjere kako bi spriječila incidente ili kaznila odgovorne za djela koja su se dešavala u Vojvodini. Komentar predstavnika drugih država na naše izvješće bio je pozitivan, dok su predstavnici Srbije i Crne Gore iznosili službeni stav, koji je već dobro poznat, a to je da država nije odgovorna za pojedinačne incidente. Mi državu za to nismo ni optužili već joj zamjeramo što ne kažnjava odgovorne za počinjena djela«, objašnjava Zsuzsanna Ronyecz, koja smatra kako incidenti na ovim prostorima postoje već oko desetak godina, ali im se tek u posljednje dvije godine obraća malo više pažnje, pošto vremenom ljudi sve više postaju svjesni svog prava na ljepši život.«