Arhiv tekstova

Svjedoci bogate povijesti čekaju svoju obnovu

Prva rimokatolička crkva u Rumi podignuta je 1748. godine. Tada je to bila skromna drvena građevina posvećena Svetom križu. Novac za podizanje crkve dao je Marko III. Aleksandar baron Pejačević (osnivač grada Rume), a njegov nasljednik Josip II. grof Pejačević je nastavio pomagati crkvu u Rumi. Svojom oporukom iz 1780. godine obvezao je svog nasljednika da podigne novu crkvu od čvrstog materijala. Josipovu oporuku izvršio je njegov unuk Ivan Nepomuk grof Pejačević i izgradnja crkve je počela 1811. godine. Crkva je završena i blagoslovljena 1813. godine. Osim crkve, još nekoliko značajnih objekata koji i danas postoje u Rumi, zadužbina su ove obitelji. Jedna od njih je i kapela sv. Florijana na Gradskom rumskom groblju. O humanosti župljana Rume svjedoči još jedna sakralna građevina na rumskom groblju, kapela Žalosne Gospe, koju je 1901. godine izgradila Magdalena Fritz. Kapela je danas nažalost ruinirina i nalazi se u vrlo lošem stanju. Ono što daje nadu to je da postoji želja i volja župljana da je u dogledno vrijeme urede i vrate u prvobitno stanje.

Kapela bez namjene

Sve do 1955. godine u ovoj kapeli su održavane svete mise nakon ukopa pokojnika. Od tada do danas u ovaj objekt nije ništa ulagano unatoč tome što po svojoj arhitektonskoj građi to svakako zaslužuje.
»Na ulazu s lijeve strane kapele nalazi se spomenik Josefa Fritza, Magdaleninog supruga, koji je tu i sahranjen. Magdalena je umrla 1903. godine i sahranjena je u unutrašnjosti kapele. S desne strane kapele nalazi se spomen ploča. Slova su nejasna, ali pretpostavljamo da je na njoj ispisana zahvalnica župljanki Magdaleni za izgradnju kapele. U blizini objekta 1912. godine je izgrađen križni put koji se završavao na krovu kapele do kojeg vode stepenice. Tu su nekada bila smještena tri mramorna križa, koja su zbog sigurnosti sklonjena. U njenoj unutrašnjosti se nalazio oltar, Kristov grob, kao i druge znamenitosti. U sačuvanim zapisima se navodi da su u njoj održavane mise za pokojne njemačke vojnike koji su sahranjeni na rumskom groblju«, kaže član crkvenog vijeća Marko Mijić.

Vjera u dobre ljude

Danas se župljani okupljaju ispred kapelice samo prilikom pobožnosti Križnoga puta, s obzirom na to da se u njenoj blizini nalazi 14 postaja. U kapelicu ne smiju ući, jer ona nije sigurna i ne smiju riskirati. »Bilo bi lijepo kada bi se ovakav kulturno-povijesni spomenik obnovio. 
Zajedno s našim župnikom vlč. Ivicom Čatićem, počeli smo prikupljati dokumentaciju potrebnu za njenu obnovu. Nakon toga krenut ćemo u izradu elaborata, u prikupljanje tehničke dokumentacije, potom ćemo se konzultirati i s predstavnicima Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Srijemskoj Mitrovici. Kada sve to završimo, nastojat ćemo potražiti donatore u Njemačkoj i Austriji. Vjerujemo da ćemo naći dobre ljude koji će nam pomoći«, kaže naš sugovornik.

Dužnost i obveza

Zanimljivo je da je samo godinu dana prije, u blizini kapelice Žalosne Gospe, izgrađena kapelica u čast sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca. Potrebu za izgradnjom dvije kapele u gotovo isto vrijeme župljani objašnjavaju većim potrebama nego danas, s obzirom na to da je u to vrijeme bilo i više vjernika.
»U toj kapeli su sahranjeni grofica Barbara Pejačević i njen suprug Karlo Pejačević. Danas se u njoj održavaju svete mise na Dušni dan i 4. svibnja, kada se obilježava blagdan sv. Florijana. Projekt za tu kapelu izradio je Stefan Tašner koji je u to vrijeme držao ciglanu u Rumi. Kada je kapela bila završena, unutar nje postavljena je ploča na kojoj su ispisana imena ljudi, članova crkvenog i grobljanskog odbora koji su sudjelovali u njenoj izgradnji. Posjedujem dokument na kojem se nalazi popis imena 120 Nijemaca, koji su u to vrijeme financijskim sredstvima pomogli izgradnju kapele. Spominje se i mali broj Hrvata: Petar Mišak, Andrija Lanc s obitelji i Marija Petrović. Svi ostali su Nijemci«, kaže Mijić.
Na ulasku u kapelu, s njene lijeve strane, sahranjen je prvi župnik u Rumi Ivica Kovačević, dok su s druge strane sahranjena dva brata, koji su također bili župnici u Rumi.
»I ova kapelica je pod zaštitom države. Prije skoro 30 godina smo je okrečili, uradili fasadu, postavili nadstrešnicu kako bismo je zaštitili od kiše. Međutim, trebali bismo joj što prije sanirati krov, jer su grede trule. To nam je prioritet«, kaže sugovornik, dodajući na kraju razgovora kako smatraju da im je obveza obnoviti obje kapele, prvenstveno zbog onih ljudi koji su tijekom povijesti nesebično pomagali izgradnju ovih važnih sakralnih objekata u Rumi.
S. D.