Arhiv tekstova
Zvona Notre-Dame opet će zvoniti
Za Francusku, osobito za Pariz, ali i cijeli svijet 15. travnja bit će upisan za povijest. Čuvena pariška katedrala Notre-Dame, jedna od najpoznatijih simbola Pariza pretrpjela je razarajući požar, koji je uništio drveni krov i veliki dio njene unutrašnjosti. Oko 400 vatrogasaca devet sati borilo se s vatrenom stihijom, koju su prenijeli mediji diljem svijeta. Društvene mreže su također okupirane fotografijama iz osobnih albuma. Oči cijeloga svijeta bile su uperene k ovoj više od sedam stoljeća staroj dami.
Pojedini mediji prenijeli su i podatak da je u isto vrijeme dok je požar gutao parišku katedralu, u Jeruzalemu izbio požar na jednoj od struktura džamije Al-Aksa, koji je srećom brzo ugašen.
Dok su se vatrogasci borili s požarom, ljudi oko katedrale, kao i diljem svijeta molili su Gospinu krunicu. Postavlja se pitanje je li potrebno ovako nešto da se dogodi kako bi se ljudi ujedinili u molitvi?
Zanimljivo je da u požaru nisu stradali križ, oltar, kao i kip Gospe Žalosne koja drži Isusa u krilu. Iako se još službeno ne zna kako, ali od požara su spašene hostije, Presveti Oltarski Sakrament i Kristova Trnova Kruna. Glazbenicima za utjehu, čuvene orgulje ostale su netaknute, iako će morati pretrpjeti ozbiljno uređenje. Za mnoge znamenitosti i religijske predmete još nema informacija u kakvom su stanju.
Pariška katedrala, stara više od 850 godina posvećena je Blaženoj Djevici Mariji i smatra se najvažnijim spomenikom rane gotike u Francuskoj. Katedrala koja se nalazi na otoku Ile de la Cite, počela se graditi još davne 1160. godine za vrijeme biskupa Mauricija, međutim dovršena je tek 100 godina kasnije, kada je i postala svjetski simbol gotske arhitekture. Nalazi se na rijeci Seini i njena prostranost i ljepota vitraža, te posebnost opravdava status najljepše francuske crkve, a tome u prilog idu i podaci da je godišnje posjeti oko 14 milijuna turista i hodočasnika.
Ova peterobrodna građevina je duga 130 metara, široka 48 i visoka 36 m, a ukrašavalo ju je 2.230 statua rađenih u gotskom stilu. Dvije rozete koje se nalaze na krajevima transepta najveće su rozete u Europi. Katedrala Notre-Dame građevina je snažnog simboličnog značenja kako za Katoličku Crkvu u Francuskoj tako i za sveukupno francusko društvo. Bila je mjesto brojnih značajnih događaja francuske povijesti. Tijekom srednjeg vijeka bila je župna crkva, te je 1239. godine u nju pristigla relikvija koja se prema tradiciji smatra Kristovom trnovom krunom. Uz prisustvo pape Pija VII. 1804. u katedrali je okrunjen Napoleon. Nakon što je 1944. godine Pariz oslobođen od njemačke okupacije, pod svodovima katedrale pjevao se himan Magnificat, a 1970. u njoj su slavljeni pogrebni obredi francuskog predsjednika De Gaullea.
Smatra se da je čuveni francuski pisac Victor Hugo zaslužan za obnovu katedrale Notre-Dame kada su u devetnaestom stoljeću vlasti u Francuskoj imale namjeru srušiti ovu građevinu, jer je bila u lošem stanju, a tada je poznati roman Zvonar crkve Notre-Dame probudio svijest ljudi i uspio kasnije pokrenuti obnovu, koja je trajala 25 godina.
Staklo na čuvenim vitražima je bilo obrađeno tako da je propuštalo točno određenu količinu svjetlosti. Zahvaljujući tome, u unutrašnjosti Notre-Dame jednaka je količina svjetla i usred dana i u polutami sumraka. Što će sada biti s njima, nije poznato.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je najavio kako će pozvati najveće svjetske talente da pomognu u rekonstrukciji ove građevine, a već drugoga dana nakon požara prikupljeno je 600 milijuna eura.
Uzrok požara za sada nije poznat, no nagađa se kako bi mogao biti povezan s radovima na obnovi crkve u Parizu.
Priredila: Ž. V.
