Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Vojnić: Isključeni iz procesa donošenja odluka

»U Srbiji i dalje postoji rodna diskriminacija i otpor da se žene u punoj mjeri uključe u sve društvene, ekonomske i političke tokove, ali država je odlučna to promijeniti i jedan od koraka je i novi zakon o rodnoj ravnopravnosti koji bi trebao biti usvojen ove godine«, rečeno je na skupu »Ka ujedinjenoj Europi: Rodna ravnopravnost i ženska prava«, održanom uoči međunarodnog Dana žena, 8. ožujka, u organizaciji Veleposlanstva Rumunjske, zemlje koja predsjedava EU u partnerstvu s veleposlanstvima Hrvatske i Finske te Vijeća Europe i UN Women.  
Predsjednica parlamenta Maja Gojković rekla je kako je država preuzela obvezu da u potpunosti usvoji pravne stečevine EU po ovom pitanju. Gojković je istakla da je neophodno nastaviti rad na suzbijanju diskriminacije na tržištu rada i stvaranju uvjeta za ekonomsku neovisnost žena, smanjenju platnog jaza, borbi protiv nasilja nad ženama, kao i promoviranju jednakosti žena i muškaraca u području donošenja odluka.
Ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović rekla je da Srbija nikada nije kaskala u pogledu političkih, ženskih i građanskih prava koja su osvajana i postizana u Europi i da se nema čega postidjeti, već samo može ići naprijed. Ona je navela i da su u Srbiji žene sve zastupljenije na političkim funkcijama i u području upravljanja, ali i istakla da se sve vrste mizoginije moraju osuditi.
»Sve vrste mizoginije i mizogenih pristupa, koji se dešavaju svugdje, ne samo u Srbiji, moraju se svakog dana javno osuditi, jer sve polazi od riječi. Od riječi do loših akcija je mali put, javni govor znači veliku odgovornost«, istakla je Joksimović.
Šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici poručio je da je Srbija prva zemlja izvan Europske unije koja je uvela indeks rodne ravnopravnosti, a da su rezultati pokazali da uključenost žena u političkom životu svrstava Srbiju u jednu od najuspješnijih zemalja na tom polju.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić se u svom izlaganju osvrnula na pitanje jednakosti u donošenju odluka i uključivanju žena na rukovodeća mjesta. O tome je, kako je rekla, govorila s četiri aspekta: kao pripadnica manjinske zajednice, kao predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, kao psiholog i kao majka. Što se tiče prvog aspekta, biti Hrvatica u Srbiji nema velikih razlika od biti Hrvat odnosno pripadnik muškog spola manjinske zajednice u Srbiji. Naslijeđe iz 1990-ih i političke prilike u zemlji nisu uvijek bile afirmativne prema ostvarivanju manjinskih prava u Republici Srbiji pa tako ni prema hrvatskoj nacionalnoj zajednici. Na svim razinama u zakonodavnoj vlasti nemamo zajamčenih mandata, i za Hrvate i za Hrvatice on iznosi nula, što znači da smo općenito isključeni iz procesa donošenja odluka. Afirmativne mjere upošljavanja u javnom sektoru uopće ne postoje iz razloga jer se statistika do danas nije uspjela uspostaviti. Prema našim saznanjima broj uposlenih Hrvata na višim pozicijama u strukturama institucija u javnom sektoru bi se mogao staviti na prste dvije ruke, a budući da službena statistika ne postoji, niti ne pomišljamo još o spolnoj strukturi uposlenih. Proračun HNV-a iznosi samo 150.000 eura godišnje, od čega prema novousvojenom Zakonu  možemo, odnosno moramo, iskoristiti za stalne troškove vijeća u koje ulaze i plaće uposlenika. To praktički znači da možemo imati samo tri profesionalno uposlene osobe u vijeću, a budući da je broj zadaća ogroman, nije bitno je li uposlenik ženskog ili muškog spola, bitno je da je vrijedan i požrtvovan. Dakle, govoriti o pravima žena s aspekta Hrvatice u Srbiji gotovo da je neprimjereno. Kada su vam osnovna prava narušena, ne smijete niti pomišljati na njihovu nadogradnju, poručila je Vojnić.
J. D.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay