Arhiv tekstova
Sjedinjene Europske Države?
Pošto je naša domovina Srbija tek na putu da bude članica EU, a ima i važnije unutarpolitičke (ili vanjske?) probleme, razumljivo je da se naši mediji ne bave mnogo predstojećim izborima za članove Europskog parlamenta. U susjednoj Mađarskoj ova tema je svakodnevna u medijima, a predsjednik Republike je za 26. svibnja raspisao izbore za članove EP. Radi istine, i naš predsjednik razmišlja o parlamentarnim izborima (to zahtijeva i oporba), ali još nije donio odluku, odnosno kako se službeno kaže: Glavni odbor stranke još nije zasjedao s tim dnevnim redom.
Ujutro, uz kavicu, omiljena zabava mi je surfovanje na TV kanalima Srbije, Hrvatske i Mađarske. Gledajući mađarski prvi kanal, koji narod zove i »kraljevski«, uveliko je već počela predizborna kampanja za glasovanje za EU parlamentarce. Mađarska ima pravo na 21 zastupnika, te vladajuća koalicija, sasvim normalno, nastoji osvojiti što više mandata. U metodama kampanje možemo naći jako mnogo sličnosti s retorikom naše vladajuće stranke, što je donekle i razumljivo. Kao i u našoj domovini, i kod sjevernih susjeda oporba je usitnjena i razjedinjena i obuhvaća široki dijapazon političkih stajališta: od krajnje ljevice do krajnje desnice. U nemoći pribjegavaju raznim ne baš parlamentarnim akcijama: ne sudjeluju u radu zemaljskog Sabora, organiziraju ulične demonstracije itd. No, pošto se radi o izborima za EU parlament glavne točke razdora su »migrantsko pitanje«, jer, po vladajućoj stranci, migranti dugoročno ugrožavaju budućnost Europe i njene civilizacije. Pošto Mađarska vodi aktivnu »antimigracijsku politiku« vlasti tvrde da oporba pak podržava »migracijsku politiku« i time ugrožava budućnost suverene Mađarske, jer želi stvoriti Sjedinjene Države Europe. Kod ove točke razmatranja i stavovi su nam već odranije poznati.
Federacija ili konfederacija
Uvod u raspad nekadašnje zajedničke domovine SFRJ bila je rasprava o budućnosti naših republika, jer ispostavilo se da je strogo centralizirana država pod vodstvom jedne partije neodrživa, a i nastali privredni problemi nisu rješivi u jednopartijskom sustavu. Glavno pitanje je bilo treba li budući ustroj zemlje južnih Slavena biti konfederativan ili labaviji federalan. To je bio problem i u SSSR-u, ali i u Čehoslovačkoj; oni su našli modalitete mirnog razlaza, naši »putujući predsjednici« za to nisu bili sposobni. Neki euoroskeptici upravo podsjećaju na naše iskustvo i predskazuju skori raspad EU, uzimajući za primjer Ujedinjeno Kraljevstvo, koje bi do konca ovog mjeseca trebalo napustiti europsko udruženje. Ne samo zbog Britanaca, Uniju doista trese određena kriza, prije svega zbog pitanja kako dalje? Dvije vodeće države EU, Francuska i Njemačka, simbolično su obnovile osnovni ugovor iz 1951. godine, koji je bio »početak« stvaranja sadašnje Unije, ali kako se veli »ne možeš dva puta stati u istu rijeku« i današnja situacija nije ista kao tada. Formalno, EU je stvorena Maastrichtskim ugovorom 1993. godine. U to doba naša zemlja se uveliko raspadala na svoje republike. Tada stvorena EU je jedina organizacija ove vrste na svijetu. Ova organizacija se stalno mijenja (npr. primanjem novih članova), istovremeno nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; kao konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, u zaštiti potrošača, unutarnjoj politici i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici. Upravo to su teme budućih izbora za EU parlament. Neki žele pojedinim državama članicama oduzeti dio suverenosti kao što je kontrola granice i kontrola koga će puštati u svoju zemlju, znači oni su za jednu centraliziraniju »briselsku politiku«. Tome se suprostavlja Mađarska i njeni susjedi, tvrdeći da svaka članica treba zadržati svoj osnovni suverenitet. Ova politička borba tek se rasplamsava i pričat ćemo još o ishodu.
Quo vadis, Serbia?
Kod naših zapadnih susjeda, u Hrvatskoj, govori se također o ovim EU izborima mada još nije otvorena prava kampanja. Na internet stranicama rasprava već traje i čitajući različite stavove može se vidjeti da su slični ili istovjetni onima u Mađarskoj, što nije ni čudno. Kakva je situacija u našoj domovini Srbiji? Možemo konstatirati, prilično konfuzna. Srbija ponovo ima Vođu, kome slobodno možemo postaviti pitanje: »kuda ideš, Predsjedniče?«. A on će, sklapajući prste ispred prsa, s tajnovitim osmjehom odgovoriti: »znate, meni je najvažnija Srbija i neću dozvoliti da itko ponižava srpski narod; želimo postati članovi EU, ali ne po svaku cijenu; ne želimo biti članovi NATO-a i održavamo dobre odnose s Rusijom i Kinom koji su nam prijatelji i mnogo nam pomažu itd; itd.«. U Subotici bi se za takvu politiku reklo: »faljen Isus, na sve četri strane«! Jedan bivši, također obožavani lider, je uspješno vodio sličnu politiku, ali kako smo rekli: »ne možeš dva puta stati u istu rijeku«. A vi odlučite: jeste li za Sjedinjene Europske Države ili ne! Ali zasad nemate pravo glasa, a možda nećete ni imati.
