Arhiv tekstova
Tajna javne ljubavi
Postoje ljudi (znam bar jednog takvog) kojima je naprosto žao što bar u momentu ne izgube razum do mjere glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića. Takvi bi ljudi, oslobođeni svih stega pristojnosti i srama, sladostrasno objavili fotografije građana – pa makar oni bili i članovi Srpske napredne stranke – koje su postavili na svoj fb profil kao svjedočanstvo da su bili »jedan od 300 miliona« na dočeku predsjednika Rusije Vladimira Putina u Beogradu. Ljudi poput Dragana J. Vučićevića još bi manje problema imali u navođenju imena nezaposlenog građanina koji je iz ljubavi prema Putinu i »majčici Rusiji« ili možda zbog 1.500 dinara dnevnice i po kojeg sendviča repete odvojio jedan dan svog života i tog povijesnog 17. siječnja sjeo u autobus na relaciji »vanredna linija«. Takve bi osobe – ako već ne bi došle u posjed fotografije koja to eksplicitnije pokazuje – likovale u javnom ogoljavanju identiteta ravnatelja koji su svojim zaposlenima odobravali godišnji odmor umjesto neplaćenog dana ili pak očeva koji su svoj bijes zbog nemoći da bilo što učine pravdali strahom da će im sin dobiti otkaz ukoliko odbije poslušnost i kaže da mu Putin i nije baš toliko drag da bi zbog njega gubio vrijeme.
Ali... jedan je Dragan J. Vučićević, a kako se takvo što baš i ne rađa svakoga dana, odbacimo poznate nam priče i upustimo se u utvrđivanje činjenica tamo gdje se one kriju poput državne tajne. Primjera radi, niti na službenom sajtu Srpske napredne stranke, rubrika »gradski odbori«, nećete naći ni slike ni slova o boravku Subotičana na dočeku Putina. Nećete to, naravno, naći ni na jednoj službenoj stranici javnih (komunalnih) poduzeća čiji su radnici toga dana činili većinu subotičkog »naroda« kao što se ovom temom nije pozabavio nijedan lokalnoj vlasti odani portal, televizija ili radio.
A tema je, vauuu, baš, onako... zanimljiva. Ne toliko zbog traženja odgovora na pitanje masovne zaljubljenosti u Putina, jer se takvim pikanterijama (istina, na mnogo vulgarniji način) ionako svakodnevno bavi Dragan J. Vučićević koliko zbog mnogo dosadnijeg pitanja iz sfere ekonomije. Recimo: koliko ta ljubav staje i tko ju plaća?
Na razini cijele države odgovor je već dan: netko je izračunao da je organizirani odlazak na doček Putina stajao oko pola milijuna eura! Na razini, recimo, Zaječara opet je netko izračunao da je boravak u Beogradu koštao oko 20.000 eura. Što se, pak, Subotice tiče, u navedenoj oskudici informacija poslužimo se podatkom da se 17. siječnja iz Subotice sprema(lo) 12 autobusa, a koji je dan ranije objelodanio portal Slobodna Subotica. Ako je ovaj podatak točan, to znači da je oko 500 Subotičana toga dana činilo dekor na ulicama Beograda. Pomnožimo li 500 osoba s 1.500 dinara dnevnica, doći ćemo do brojke od 750.000 (dinara), kojoj treba dodati 12 puta umnoženu nepoznatu cijenu prijevoza i svemu tome još poznate cijene nepoznatog broja sendviča i sokova i eto... rezultat je pred vama. Ako vam ova nula nije dovoljna, za detalje se možete raspitati na puno adresa: u lokalnoj samoupravi (ured gradonačelnika), javnim (komunalnim) ili državnim poduzećima, Srpskoj naprednoj stranci, kod vozača autobusa, putnika, pekara ili, recimo, u Vodovodu i kanalizaciji.
Ako se, pak, pitate zašto se kriju podatci o cijeni kontinuiranog i masovnog podvođenja građana na istu adresu, na pamet vam može pasti poznat prizor iz prirode: i mačka kad obavi to što već obavi, instinktivno ga zatrpa. A gdje neće... ovi. Ako ne zbog srama, a ono sigurno zbog odgovornosti.
Z. R.
