Arhiv tekstova

Prvih sedmero polaznika

Nakon višemjesečnih priprema koje su uslijedile po lipanjskom potpisivanju Memoranduma o osnutku Lektorata hrvatskoga jezika i književnosti u Novom Sadu, prošlog petka, 11. siječnja, otpočela je i nastava. Lektorat je otvoren na novosadskom Filozofskom fakultetu, a u prvu »generaciju« upisano je sedmero polaznika, prosvjetnih djelatnika iz Vojvodine koji rade s djecom koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku – u Subotici, Đurđinu, Tavankutu i Sonti. 
Lektor hrvatskog jezika i književnosti prof. dr. sc. Tomislav Ćužić o detaljima programa kaže: 
»Naziv je programa malo poduži: Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada, i zapravo funkcionira kao svojevrstan, uvjetno rečeno, dopunski studij za (akademsko) građanstvo, a ne za studentsku populaciju. U skladu s nazivom svrha mu je usavršavanje polaznika u hrvatskom standardnom jeziku, podrobnije upoznavanje hrvatske književnosti i kulture te usvajanje metodičkih načela nastave hrvatskoga jezika. Program je u prvome redu namijenjen prosvjetnim djelatnicima koji na području Vojvodine poučavaju hrvatski jezik, odnosno poučavaju na hrvatskome jeziku u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Osmišljen je tako da ga karakterizira fleksibilnost u smislu da je prilagođen različitim profilima polaznika s obzirom na to da oni rade u raznolikim segmentima hrvatske nastave. Ustrojen je dvosemestralno, uključuje četiri kolegija (predmeta) i traje godinu dana.«
Iako se očekivalo da će nastava započeti u listopadu s novom akademskom godinom, bile su neophodne određene aktivnosti kako bi program doista mogao zaživjeti. 
»U odnosu na sam početak, tj. u odnosu na 1. listopada, kada mi je na temelju Memoranduma potpisanoga između hrvatskoga resornog i srpskoga resornog ministarstva, mandat lektora počeo teći, učinjeno je podosta, posebice ima li se na umu da se praktički krenulo od ništice«, ističe prof. dr. sc. Tomislav Ćužić i dodaje: »Doduše, na fakultetu je postojao program, koji u načelnome i stručnome smislu nije bio loš, ali nije odgovarao stvarnim potrebama hrvatske nastave na ‘terenu’, a i nikad nije zaživio jer polaznika nije bilo. Kao voditelj lektorata nisam imao drugoga izbora nego pristupiti korjenitoj izmjeni toga programa, tj. njegova nastavnog plana. Bez toga nastava jednostavno nije mogla započeti. Izmijenjeni sam program izložio i mjerodavnoj službi Hrvatskog nacionalnog vijeća i dojmovi su bili pozitivni. No, novi prijedlog programa morao je proći kroz potrebnu fakultetsku proceduru i verifikaciju, kako bi imao službenu potvrdu i valjanost. To se i dogodilo na sjednici Nastavno-znanstvenog vijeća Fakulteta koja je održana u studenome prošle godine. Zahvaljujem dekanici, prodekanima i svim ostalim sudionicima toga vijeća koji su poduprli spomenuti prijedlog izmjene. Još više pohvala upućujem HNV-u koji je pomogao u animiranju kandidata i uopće snažno podupirao djelovanje lektorata, a čini to i dalje.«
Sedmero polaznika lektorata započelo je s nastavom koju, osim na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, profesor Ćužić održava i u prostorijama HNV-a kao partnera u realizaciji programa. Od naredne školske godine nova generacija polaznika bit će upisivana u standardnom upisnom roku u listopadu do kada se može očekivati da netko od prvih polaznika položi ispite i stekne potrebne kompetencije iz hrvatskoga jezika, kulture i književnosti s metodikom rada.
B. I.