Arhiv tekstova

Veliki napredak školstva u XIX. stoljeću

Početkom 1880-ih u sjedište Bač-bodroške županije stižu dvojica čuvenih arhitekata iz Budimpešte – Gyula Pártos i Ödön Lechner. Sombor je tada imao oko 26.000 stanovnika. Arhitekti su morali projektirati crkvene ustanove: katoličku elementarnu školu za dječake i katoličku samostansku školu za djevojčice. Iz novina i časopisa koji su izdani u tom vremenu vidimo da su somborski intelektualci bili jako zainteresirani za izgradnju novih škola. Naglašavali su da je došlo krajnje vrijeme da se u Somboru po tom pitanju poduzme nešto. O okolnostima izgradnje ustanova možemo čitati u knjizi Lechner összes – 12 település, 36 épület, koja je zbirka svih radova čuvenog arhitekte. (Lechner összes, – 12 település, 36 épület, Csilla Halász, Mihály Ludmann i Zsófia Viczián, Budimpešta, 2017.).
Godine 1883. somborski gradonačelnik Imre Hoffman je raspisao natječaj za izgradnju katoličke elementarne škole. Natječaj su dobili Gyula Pártos i Ödön Lechner (časopis Bácska, 1883., rujan, br. 11.; časopis je izlazio u Somboru od 1878. do 1914. godine na mađarskom jeziku; davao je izvještaje i o crkvenom životu). Za izgradnju te zgrade na raspolaganju je stajao novac iz fonda kojeg je osnovao grad i dao na raspolaganje Katoličkoj crkvi, s uvjetom da se može koristiti samo za školske potrebe. Fond koji se nazivao Katolički školski fond na raspolaganju je imao 72.212 forinti (József Berauer, A Kalocsa-Egyházmegyei Róm.Kath.Népiskolák története, Kaloča, 1896.).

Elementarna škola za dječake

Iz sredstava Katoličkog školskog fonda i župe Presvetog Trojstva sagrađena je nova zgrada 1884. godine, čija je izgradnja koštala 46.767 forinti. Elegantni izgled zgrade govori o tome da je mnogo truda uloženo u podizanje školstva na dostojanstven nivo. Vidimo brigu o tome da se djeca odgajaju u novim, suvremenim učionicama, odabiraju se stručni učitelji. U svemu tome veliku ulogu je imao župnik-opat župe Presvetog Trojstva u Somboru Gyula Fejér, koji je vodio posebnu brigu o školstvu, brinuo se o boljim plaćama učitelja i izborio se da učitelji imaju poseban status kako bi se mogli bolje posvetiti svom radu. Trebamo znati kako su u tim vremenima učitelji, osim svog posla, bili dužni obavljati i druge, puno puta fizičke poslove koje im je odredio grad. S novim stavom prema školstvu i učiteljima to je promijenjeno (József Berauer, isto).
Stručnjaci koji proučavaju Lechnerove i Pártosove radove govore o tome da je zgrada muške elementarne škole u Somboru jedan pravi kuriozitet povijesti graditeljstva. Osnova zgrade je u obliku slova E, čiji se srednji krak pretvara u neku vrstu polukružne apside. Na sredini fasade u donjem su dijelu polukružna vrata i dva polukružna prozora, a na katu tri pravokutna prozora od kojih je srednji širi. Ispod krova, koji iznad ispada obrazuje jednu vrstu zarubljene piramide, nalazi se vijenac bogato ukrašen frizom konzola. U sredini vijenca je kartuš, eliptičnog oblika, a iznad vijenca, na krovu, jedna vrsta male stražare, kvadratne osnove. Na fasadi lijevo i desno nalaze se uski ispadi s po jednim prozorom u prizemlju i na katu. Između svakog ispada i centralnog ispada nalazi se po pet prozora u prizemlju i na katu. Istočna fasada ima također ispad na uglu, s po jednim prozorom i pa četiri prozora i prizemlju i na katu. S unutrašnje strane fasade ima u prizemlju vrata i dva prozora, a na katu tri prozora, s polukružnim gornjim dijelom. Prozori na gornjem dijelu srednjeg ispada također su polukružni. Iznad srednjeg ispada nalazi se mali, polukružni zabat. Ostali dijelovi zgrade imaju pravokutne prozore, osim na prednjim dijelovima ispada, koji na gornjem katu ima slijepe okuluse. Ulazni hol, pravokutne osnove, ima zrakastu tavanicu, u vidu kruga. Hodnici u prizemlju imaju križaste svodove, a mjestimično se nalaze i prodori. Hodnici na gornjem katu imaju običnu ravnu tavanicu. Podrum ima bačvasti svod. Zgrada je u stilu eklektizma (Pavle Vasić, Umetnička topografija Sombora, Novi Sad, 1984.).

Fejér – ravnatelj škola

Spomenuti župnik-opat Gyula Fejér je 1868. godine preuzeo župu Presvetog Trojstva u Somboru, koju je vodio sve do svoje smrti 1914. godine. Fejér ima velikog značaja što se tiče školstva i odgoja djece u Somboru. Bio je ravnatelj svih katoličkih škola, odgoj je htio podignuti na jedan dostojanstven nivo, brinuo se o djeci, ne samo u školama, nego kao i duhovni pastir katoličke zajednice grada Sombora. Podigao je glas i da se problem nezbrinute i siromašne djece riješi. Na njegovu inicijativu 1904.  osnovan je dnevni boravak za nezbrinutu djecu. U prvoj godini u dnevni boravak je dolazilo oko 45 djece, a kasnije ih je već bilo oko 100. Njegova inicijativa je bila da se u gradu osnuju škole za podučavanje glazbe, od osnovnih studija pa do akademskih. Ovo posljednje, na žalost, nije ostvareno. Financijski je pomagao mnoge učenike, studente, koji su se školavali u velikim gradovima, Budimpešti i Beču.

Podatci o broju učenika 

Podatci iz Arhiva Kaločke nadbiskupije nam govore kako je u Somboru nastava tekla na tri jezika: mađarskom, hrvatskom i njemačkom. Nastava se 1876. godine odvijala u 13 učionica, 1877. u 16 učionica i u 2 učionice na salašima, 1880. u 16 učionica, 1886. u 21 učionici. Godine 1856. nastavu je pohađalo 732 učenika. Godine 1885. dječaka obaveznih za školu uzrasta od 6 do 12 godina bilo je 822, djevojčica 768. Školu su pohađali, dječaka: 643, djevojčica 617. U uzrastu od 13 do 15 godina, obavezni su bili: 154 dječaka i 113 djevojčica, a od toga nastavu pohađalo je, za dječake nema podataka, a djevojčica 58.