Arhiv tekstova

Dogovor Dom kulture obnavlja

Završetak radova na rekonstrukciji Doma kulture u Tavankutu, koji su počeli koncem listopada 2018., očekuje se početkom svibnja ove godine, izjavio je gradonačelnik Subotice Bogdan Laban prilikom posjeta ovom selu. Gradonačelnik Laban posjetio je Tavankut 21. prosinca, a obnova Doma kulture rezultat je ostvarivanja jednog od zahtjeva upućenog predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću od predstavnika hrvatske zajednice. 
Podsjetimo, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić posjetili su Tavankut u lipnju 2016., gdje su im predstavnici hrvatske zajednice iznijeli svoje probleme. U Beogradu se s predsjednikom Vučićem u veljači prošle godine sastao predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, kada je također bilo riječi i o tavankutskom Domu kulture, kao i prigodom njihovog posljednjeg susreta u petak, 28. prosinca, kada je konstatirano da je većina ključnih inicijativa i konkretnih projekata u području infrastrukture, obrazovanja i kulture realizirana, dok je rad na preostalima u tijeku. 

Pouzdani partneri

Gradonačelnik Bogdan Laban obišao je 21. prosinca gradilište tavankutskog Doma kulture i tom prigodom izrazio zadovoljstvo što se nastavlja s velikim započetim kapitalnim projektima koji su bili zapostavljeni desetljećima i što se uspijeva voditi računa i o seoskim sredinama. 
»Vrijednost investicije je oko 43 milijuna dinara i normalno je da uz pomoć Republike i Pokrajine i ovaj projekt radimo zajedno. Siguran sam da ćemo negdje početkom svibnja biti na otvaranju, kada ćemo se skupa s našim sugrađanima radovati jednom novom zdanju. Prije godinu dana u Tavankutu smo radili asfaltiranje nekoliko ulica, radi se i na rasvjeti, kao i oko novog bunara. Svakako da vodimo računa o svim našim nacionalnim manjinama, pa tako i o hrvatskoj s kojom imamo odlične odnose, vodimo računa o njihovim potrebama i tako će biti i u budućnosti«, rekao je ovom prigodom Laban.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, koji je sa svojim suradnicima primio prvog čovjeka grada, na pitanje je li zadovoljan što se ostvaruje dio stvari s popisa dogovorenih na međudržavnoj razini, je odgovorio: 
»I više nego zadovoljan. Cijenimo da je predsjednik Republike Aleksandar Vučić i više nego pouzdan partner kada je u pitanju izvršavanje onoga što smo dogovorili koncem veljače prošle godine u Beogradu. Jedan dio tiče se i ovoga prostora Doma kulture u Tavankutu. Zahvaljujemo i gradonačelniku Bogdanu Labanu koji se i osobno zauzeo da jednu veliku količinu novca osigura iz republičkog, pokrajinskog i gradskog proračuna. Mislimo da su to i više nego važne geste po pitanju izvršavanja obećanja. Postoji cijeli niz pomaka što je i bila neka naša vrsta molbe po pitanju integracije hrvatske zajednice u širi društveni prostor.«
Prvim službenim posjetom gradonačelnika Tavankutu zadovoljan je i predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Tavankut Tomica Vojnić Mijatov:
»Susret je djelovao ohrabrujuće. Prenio je nakanu predsjednika države, koji mu je naredio da se radi što se radi, ali moj je dojam da je slušao sa zainteresiranošću. Prenijeli smo mu i plan o izgradnji tavankutske tržnice i još neke aktualne probleme, poput vodovoda. Razgovor je vrlo povoljno tekao i u samim prostorijama ureda Mjesne zajednice i u razgovoru smo se dotakli svih problema Tavankućana, od kojih je za neke znao a za neke nije. On je obećao da ćemo se već nakon predstojećih blagdana sastati u njegovom uredu kako bismo mu dodatno predočili naše probleme, od vodovoda i kanalizacije koje praktično nemamo, potom divljeg odlagališta smeća koje nam predstavlja veliki problem, tu je i sređivanje glavnih ulica u Donjem i Gornjem Tavankutu, trotoara imamo jako malo, nemamo nijednu biciklističku stazu, postojeći putovi su uništeni prolaskom velikih kamiona. Sve je to saslušao, izrazio je spremnost da se mnoge stvari u dogledno vrijeme riješe. Ne očekujem previše, ali je važno da je uspostavljen s nama kontakt i da je izravno od nas poslušao s kojim se problemima susrećemo.«

Obećano i učinjeno
 
»Iako su svojedobno, za vrijeme vladavine demokrata postojala čvrsta obećanja da će doći do rekonstrukcije i adaptacije tavankutskog Doma kulture, nije učinjeno ništa značajno po tom pitanju. Najvećim dijelom smo imali problem što se nisu našla sredstva koja bi bila potrebna za kompletan projekt. Onda su se pravdali s tim kako nemamo projekt, pa se ne mogu za to izdvojiti sredstva. Još tada se pokazalo da su u pitanju velika sredstva. I tako se godinama ponavljala ista priča i do sada nismo naišli na razumijevanje, odnosno na neku ozbiljniju ponudu kako se dogodilo ovog puta. Za ovo što se sada događa zaslužan je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, na čelu s predsjednikom Tomislavom Žigmanovim koji je ovaj problem, uz brojne druge s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji, predočio predsjedniku države Aleksandru Vučiću i naišao na njegovo razumijevanje. Sada, nakon što je obećano, i učinjeno je nešto konkretno«, kaže za HR Tomica Vojnić Mijatov.
On ujedno podsjeća kako su i ostala sela u kojima bunjevački Hrvati čine većinski živalj, poput Žednika, Đurđina, ostala bez svog doma kulture. 
»Mala Bosna je imala sreće za vrijeme vlasti demokrata da je urađena adaptacija Doma kulture, ali je to isto trajalo godinama, po fazama. Mišićevo isto ima problema s Domom kulture, koji je koliko-toliko u boljem stanju od tavankutskog.« 
Kada je riječ o samim radovima, Vojnić Mijatov kaže kako se radi temeljno renoviranje cijele zgrade Doma.
»Izvode se radovi na zidovima, postavlja se kompletna nova izolacija, kompletna nova stolarija, napravljeni su novi pregradni zidovi, postavljaju se nove elektro, vodovodne i kanalizacijske instalacije, novo centralno grijanje. Zbog opsežnije i veće potrošnje struje bit će zamijenjena, odnosno pojačana najveća trafo stanica, jer je potrebno osigurati izravan dovod struje za kompletan Dom kulture«, pojašnjava on. 
Dom inače sadrži veliku dvoranu s binom, koja je bila namijenjena za kino projekcije, predstave i razne nastupe, tu su pomoćne prostorije, garderoba, uredske prostorije koje je koristilo HKPD Matija Gubec, konferencijska dvorana, ogranak Gradske knjižnice i jedan poslovni prostor predviđen za izdavanje za potrebe ugostiteljstva, trgovine ili neke druge djelatnosti. Prema riječima Tomice Vojnić Mijatova, plan je da se neke prostorije iskoriste za ured Mjesne zajednice, a bit će dodana i tri sanitarna čvora te u dvorištu protupožarni aparat velikog kapaciteta.
U svibnju je planiran završetak građevinskih i ostalih pratećih radova predviđenih projektom, nakon čega će uslijediti javna nabava za opremanje velike, odnosno konferencijske dvorane stolovima i stolicama. 

Prijašnji radovi

Nije da u ovih nešto više od jednog desetljeća nije učinjeno baš ništa. Urađeno je nešto, ali ne kvalitetno.
»Prije oko pet godina rađena je rekonstrukcija kompletnog krova Doma kulture, ali smo bili jako nezadovoljni kvalitetom posla. Nije tu bio problem u tvrtki koja je izvodila radove, već u količini novca koja je bila odobrena za te namjene. Tada je urađeno samo takozvano peglanje građe, odnosno dodane su daske uz nju, postavljene su nove letve i stavljena je folija na cijeli krov. Međutim, budući da je ta građa još prilikom gradnje Doma kulture već bila stara, jer je ona uzeta od ljudi s konfisciranih salaša i staja, još tada smo uvidjeli da postoje značajna oštećenja. Taj krov će i dalje biti problem, a ovim zahvatom se neće raditi na njemu. Ono što se sada radi jeste da se uz ovu građu, na plafonima u svim prostorijama, ubacuje čelična konstrukcija koja će plafone dobro držati. Također, prije dvije godine u velikoj dvorani su zamijenjeni prozori, koji će sada biti zamijenjeni u ostalim prostorijama. Tada je urađen plafon s gipsanim pločama, postavljena je elektroinstalacija koja će sada vjerojatno biti izmijenjena i kvalitetno je urađen betonski pod«, navodi Vojnić Mijatov.

Kako i zašto je došlo do propadanja 

Ako je već ovaj Dom kulture toliko značio Tavankućanima, postavlja se pitanje kako je i zašto došlo do njegovog propadanja i zbog čega se toliko godina nije učinilo ništa.
»Vrijeme čini svoje. Imamo tu naviku, a to je nažalost sudbina svih domova kulture, svi bi da ih koriste za džabe, a nitko ne ulaže ništa ni u najosnovnije tekuće održavanje (spremanje, razni kvarovi...). Uvijek se trebalo snalaziti s raznim majstorima, a na kraju se ni oni najbolji nisu znali snaći. Bilo je nekoliko puta zimi, kada su trebale biti održane neke predstave, da smo htjeli aktivirati centralno grijanje, ali je iz instalacija, radijatora na sve strane tekla voda. Neadekvatnim korištenjem Doma onih prije nas neminovno je moralo doći do propadanja. Prijetilo je njegovo urušavanje i inspekcija je zabranila korištenje. Nakon toga smo neke događaje održavali u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame, u dvorištu Etno salaša Balažević, u župi«, pojašnjava Tomica Vojnić Mijatov. 
Ivana Petrekanić Sič