Arhiv tekstova
Dotacije po glavi pripadnika manjinske zajednice
Ekonomija u najširem smislu riječi ima presudni utjecaj na život svih građana jedne državne zajednice ali ona ima i posebnu dimenziju za pripadnike nacionalnih zajednica a posebno kada oni žive u pograničnim i ruralnim područjima. Centar za regionalizam iz Novog Sada je uz podršku Ministarstva inozemnih poslova Republike Bugarske, proveo istraživanje tijekom 2018. godine s ciljem utvrđivanja utjecaja ekonomije na položaj nacionalnih zajednica. Činjenica je da je ekspertima preko desetljeće i pol prioritet bio usmjeren na zakonski okvir koji regulira četiri oblasti u kojima se ogledaju osnovna manjinska prava (jezik i pismo, obrazovanje, kultura i informiranje) i izvan dubljeg interesiranja pravne struke ostala je druga generacija prava – socioekonomska i kulturna prava definirana Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
Kako bi podaci bili relevantni istraživanje je usmjereno na podatke iz kojih se mogu izvesti pouzdani indikatori. To su direktna davanja iz državnih fondova, projekti realizirani i unutar manjinskih zajednica kao i pomoć države matičnog naroda. Ciljne grupe su bile četiri, po brojnosti različite manjine: hrvatska, mađarska, rumunjska i bugarska zajednica i četiri lokalne zajednice različite ekonomske razvijenosti. Bela Crkva i Bosilegrad spadaju u izrazito nerazvijene općine dok Senta i Subotica spadaju u razvijena područja. Mada istraživanje nije moglo obuhvatiti do »svaki dinar« koji se direktno izdvaja za funkcioniranje nacionalnih manjina krajnji rezultati su dali indikatore koji ilustriraju koliko koja istraživana manjinska zajednica dobija financijsku pomoć po glavi svih pripadnika zajednice ili samo na razini lokalne zajednice.
Neujednačenost financiranja
Kada se analiziraju dotacije nacionalnim vijećima i ustanovama kulture kod istraživanih zajednica primjetan je neujednačen statistički podatak. Tako je Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne zajednice u 2017. godini imalo ukupne dotacije od 308 dinara po pripadniku zajednice dok je istovremeno Nacionalno vijeće mađarske zajednice imalo dotacije od 362 dinara, Nacionalno vijeće Bugara 382, a Nacionalno vijeće Rumunja 488 dinara. Zavod za kulturu vojvođanskih Mađara u odnosu na iste ustanove u rumunjskoj i hrvatskoj zajednici znatno zaostaje po količni novca koji u odnosu na brojnost zajednice dobija iz državne kase. Sa svim dotacijama, vlastitim prihodima, pomoći države matičnog naroda i ostvarenim projektima on godišnje ima tek 132 dinara po jednom pripadniku zajednice dok taj isti indikator za hrvatsku zajednicu iznosi 212, a za rumunjsku zajednicu 336 dinara dok bugarska manjina nema ustanovu takve vrste ali centralna ustanova kulture u Bosilegradu po glavi općine godišnje ima dotacije iz lokalnog proračuna od preko 2200 dinara.
Direktna izdvajanja za medije na hrvatskom jeziku iz državnih fondova sa sva tri nivoa vlasti u 2017. godini su iznosila 573 dinara, a na mađarskom jeziku nešto više od 500 dinara po pripadniku zajednice. Po istoj osnovi mediji na rumunjskom jeziku su imali preko 1100 dinara, a bugarska zajednica 351 dinar po jednom pripadniku zajednice. Indirektna davanja za medije na mađarskom, rumunjskom i hrvatskom jeziku svakako uvećavaju navedene brojke jer ove zajednice imaju cjelodnevne programe ili višesatne emisije na programu Javnog medijskog servisa RTV Vojvodina i Radio Novog Sada što se ne može reći za bugarsku zajednicu.
Sve četiri istraživane zajednice imaju države matičnog naroda koje su članice EU. Pomoć koja od njih stiže je značajna. Jedino od predstavnika rumunjske zajednice nema podataka o pomoći Rumunjske dijaspori u Srbiji. U 2017. godini hrvatska zajednica je prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske imala pomoć od oko 133.000 eura ne računajući redovne natječaje i druge pomoći. Inače prema informacijama tog Ureda hrvatskoj zajednici u Srbiji je u posljednje tri godine, zaključno s 2017. godini pružena financijska podrška iz Hrvatske od oko 500 000 eura. Prema podacima Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine u 2017. godini pomoć države matičnog naroda i drugih država je iznosila više od 553 milijuna dinara (preko 4.680.000 eura) što je više nego duplo od godišnje sume koju Srbija izdvaja za rad 21 nacionalnog vijeća, koliko ih je bilo registrirano u 2017. godini. Pomoć Republike Bugarske svojoj dijaspori u 2017. je istražena samo na nivou Bosilegrada, koji službeno ima nešto više od osam tisuća stanovnika, i ona je iznosila 53.000 eura.
Migracije smanjuju korpus manjinskih zajednica
Brojke pokazuju da su se dotacije i mala državna pomoć nacionalnim zajednicama u istraživanim godinama uglavnom zadržavali na konstantnoj brojki, s blagim padom u 2016. Istovremeno pomoć država matičnog naroda je bilježila kontinuirani rast. Međutim nesporan zaključak je da, bez obzira koliki je bio godišnji priljev novca u ustanove i organizacije istraživanih zajednica, ni kod jedne nije zabilježena redukcija aktivnosti na očuvanju nacionalnog identiteta. Naprotiv, neke zajednice kao što je hrvatska, bugarska, mađarska uvećavaju kapacitete u obrazovanju, hrvatska zajednica je u posljednje tri godine uvećala broj održanih manifestacija. Ono što kao direktni ekonomski faktor utječe na funkcioniranje manjinskih zajednica jesu ograničene dotacije i dalja zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, što direktno smanjuje kapacitete nacionalnih zajednica za maksimalno angažiranje na korištenju svih raspoloživih državnih i drugih dostupnih fondova, posebno onih namijenjenih prekograničnoj suradnji.
Jelena Perković
