Arhiv tekstova

Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država

Međunarodna konferencija pod nazivom »Migracije i identitet: kultura, ekonomija i država«, održana je u Zagrebu 6., 7. i 8. prosinca. Glavni organizator skupa bio je Institut za migracije i narodnosti (IMIN) iz Zagreba. Konferencija je okupila veliki broj znanstvenika iz različitih područja znanstvenoga djelovanja: politologa, sociologa, povjesničara, ekonomista i demografa pa čak i književnika. Konferencija je okupila sudionike kako iz Hrvatske, tako i iz Srbije, Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Zbog obimnoga programa paneli su se usporedo održavali na više različitih lokacija kao što su Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska gospodarska komora, Visoka škola Nikola Šubić Zrinski, Narodno sveučilište Libertas a zaključci konferencije izneseni su posljednjeg dana u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Paneli su bili tematski podijeljeni i referirali su se najviše na teme etniciteta, identiteta, migracija, religije, jezika, prava i položaja nacionalnih manjina, kulture. 
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Baštovanović sudjelovali su na panelu pod nazivom »Hrvati kao nacionalna manjina – Konstitutivni narod u BiH«, koji je tematizirao položaj i prava pripadnika hrvatskoga naroda u državama u kojima imaju status nacionalne manjine i specifičan položaj Hrvata u BiH. Žigmanov i Baštovanović su imali izlaganje na temu položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i izazova u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji. Žigmanov je istaknuo da su Hrvati u Srbiji manjina spram koje većinski narod pokazuje veliku etničku distancu usporedo s Albancima i Bošnjacima, te da stereotipi i negativne predodžbe nadilaze čak i one koje se tradicionalno vezuju za Rome. Žigmanov je ukazao i na problem siromaštva i ustvrdio da su Hrvati u Srbiji najsiromašniji Hrvati na svijetu, jer žive u zemlji s najnižim BDP-om a nastanjuju mjesta s najnerazvijenijom infrastrukturom. Stoga je ponovno naglasio da proces europskih integracija za Hrvate u Vojvodini ostaje ključni proces prilikom kojega je neophodno napraviti korjenite promjene u cijelome društvu a koje će i manjinskim zajednicama donijeti boljitak. Predsjednik DSHV-a je naglasio da je ta stranka snažno proeuropski orijentirana, te da nikako ne predstavlja subverzivni faktor i instrument službenoga Zagreba već nastoji konstruktivno ukazivati na postojeće probleme i dodatno pridonositi procesu EU integracija domicilne države. Na ovom su panelu bile još četiri teme posvećene Hrvatima u Srbiji. Tako su povjesničari Krešimir Bušić i Mario Bara govorili na temu povijesti, identiteta i migracija bačkih Hrvata u Mađarskoj i Vojvodini, dok su književnica Ljubica Kolarić Dumić i Vesna Matić izlagale na temu iseljavanja i povratka Hrvata u vojvođanskome dijelu Srijema.
Na panelu pod nazivom »Migracije, remigracija, azil« dr. sc. Jasminka Dulić izložila je rad pod nazivom »Ideološki stavovi u pozadini hostilnog antiimigrantskog stava prema izbjeglicama sa Srednjeg istoka (Sirija, Irak, Afganistan)« u koautorstvu s doc. dr. sc. Marinom Perić Kaselj i dr. sc. Zlatkom Šramom. 
D. B.