Arhiv tekstova

»Europo trećeg tisućljeća – neka ti ne klonu ruke« naziv je predavanja koje je mons. dr. Želimir Puljić, biskup dubrovački održao prošle nedjelje, 28. studenoga u prepunoj Velikoj vijećnici subotičke Gradske kuće. 

Poput mnogih razgovora ranijih godina, kad su »Razgovori« utemeljeni kao kulturna priredba bačkih Hrvata, i na ovim su bile nazočne ugledne ličnosti iz crkvenih i kulturnih krugova bačkih Hrvata, kao i subotički biskup dr. Ivan Penzeš, te predstavnici hrvatske diplomacije iz Beograda i Subotice. 

ŠTO JE TO EUROPA: Predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« dr. Andrija Kopilović, najavljujući gosta predavača trinaestog »Razgovora«, rekao je kako su u vrijeme inflacije riječi odlučili pozvati nekog tko može govoriti o značajnom događaju koji je obilježio tu godinu, te su se odlučili za mons. Puljića, koji je sudjelovao na Europskoj sinodi kad su razmatrana pitanja o tome što je Europa, kuda ide Europa i kakva je ta Europa. 

»Govori se o ulasku u Europu, o prima-nju u Europu, ali o kakvoj se Europi govori? Nije svejedno kakav je naš odgovor i kakvu Europu zamišljamo. Europa je ovdje i mi ne možemo ići u Europu, jer mi već četrnaest stoljeća tu Europu izgrađujemo i tu svijest treba probuditi«, poručio je mons. Puljić, te je ocrtao nastanak Europe kao jedinstvenog amalgama grčkog filozofskog genija, rimske upravničke mudrosti i kršćanskog duha ljubavi, čiji su gradovi simboli Atena, Rim i Jeruzalem.

BOLESTI EUROPE: U svojemu predavanju mons. Puljić je, prikazujući stanje Europe, rekao kako su »dijagnosticirane brojne ‘bolesti’ koje muče Europu na pragu trećeg tisućljeća – materijalizam, konzumizam, etička i duhovna anemija, intelektualni agnosticizam, individualizam, neograničeni pluralizam koji vodi slabljenju misli i odricanju svetog. U takvoj Europi osjeća se snažna potreba svetih osoba i svetih zajednica kao i ‘evanđeoska kontrakultura’ s njenim principima siromaštva, poslušnosti i čistote, poručio je Puljić, i na kraju odgovarajući na pitanja govorio o posebnosti pape Ivana Pavla II. koji u današnjem vremenu govori o proljeću kršćanstva, u mladima vidi nadu a u starima i nemoćnima snagu.

Prigodne pjesme na početku i kraju »Razgovora« otpjevao je zbor Župe Isusovog Uskrsnuća pod ravnanjem Miroslava Stantića.