Arhiv tekstova
Advent ili došašće
U nedjelju, 2. prosinca, počinje advent ili došašće, vrijeme priprave i iščekivanja Božića.
Svima su danas poznati adventski vijenci, adventski vašari, pa čak i putovanja tijekom adventa... Znamo sve o adventu, osim o njegovom stvarnom značenju. Je li dovoljno staviti adventski vijenac na stol?
Vrijeme dodašća je vrijeme priprave za dolazak Sina Božjega, malog Isusa.
Četiri svijeće u vijencu predstavljaju četiri nedjelje pred Božić, a prvo svjedočanstvo o došašću donosi biskup Perpetuus iz Toursa, koji je tada zahtijevao post pred Božić. Papa Gelazije spominje pet tjedana došašća, dok je papa Grgur VII. smanjio broj s pet na četiri nedjelje. Još u IX. stoljeću je prva nedjelja došašća proglašena početkom crkvene godine. To je vrijeme kada možemo svojim darom usrećiti druge, one koji su u potrebi i to će sigurno donijeti još ljepši Božić.
Izrada adventskog vijenca proširila se tijekom XIX. stoljeća u njemačkim evangeličkim obiteljima. Običaj su poslije preuzeli bavarski katolici, a potom i ostatak kršćanskog svijeta. Danas smo svjedoci rasprostranjenosti adventskih vijenaca, brojnih detalja koji se opet vežu za materijalnu stranu. Naprosto se sami sa sobom natječemo tko će imati ljepši i/ili veći vijenac. Zanimljivo je da svijeće stoje za ukras, a smisao svijeća je da se zapale dok cijela obitelj zajedno moli. Advent bi trebao biti prije svega duhovna priprema za Božić.
U tome će zasigurno svima pomoći svakodnevne rane mise, koje nazivamo zornice ili rorate, koje svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Zornice nas na poseban način pripremaju za ovaj veliki blagdan.
Vrijeme koje je pred nama bogato je duhovnim sadržajem, ali i brojnim običajima. Jedan od njih je i pravljenje takozvanog božićnjaka. Godinama unazad Katoličko društvo Ivan Antunović u okviru etnografskog odjela Blaško Rajić organizira izložbu ovih ručno pravljenih božićnih kolača, koji su karakteristični za bačke Hrvate. Božićnjaci su se počeli praviti na salašima, koji su bili udaljeni od crkve, te je na ovaj način betlehemska štalica mogla biti prisutna u svakome domu.
Božićnjak se pravi od tijesta, kao i sve figurice na njemu. Mjesto na božićnjaku našla je u sredini Sveta Obitelj: Josip, Marija i Isus, a dodate su i životinje koje su se mogle vidjeti na salašima (vol, magarac, kokoš, pilići, guska, morkača, ovca, krmača s prasićima...). Sve životinje osim konja, jer je on ohola životinja i njemu nema mjesta na božićnjaku.
Zanimljivo je kako su naši stari o svemu vodili računa.
Kako napraviti adventski vijenac?
Adventski vijenac može biti vrlo jednostavan. Dovoljno je da imate običan vijenac ili stakleni tanjur koji će poslužiti za postolje. Potrebne su vam četiri svijeće koje mogu biti različitih veličina, pa i boja. Sve ostalo prepuštamo mašti. Možete se poslužiti i prirodnim materijalima, grančicama bora, šišarkama, plodovima poput oraha, lješnjaka, kestenja, žirova... Jedino što je važno kod pravljenja jest da pazite da svijeća nije blizu nečega što bi se moglo zapaliti i svakako da su svijeće upaljene dok ste u prostoriji. Kako vam svijeće ne bi curile, možete ih staviti i u neke posudice ili staklenke. Ideja je zaista puno, a ono najvažnije: nemojte zaboraviti smisao adventskog vijenca!
Kako napraviti božićnjak?
Kada pogledamo kako izgleda božićnjak, na njemu možemo vidjeti ljubav i strpljenje jedne domaćice. Upravo je to ono najvažnije. Recepti se sigurno razlikuju i svatko ima neki svoj, jedinstven.
Božićni kruh – kolač
Potrebno je:
1/2 litre mlijeka / 2 jušne žlice šećera / 1 jušna žlica soli / 1 kvasac / 120 g maslaca ili masti / 1 jaje / meko brašno / 1 jaje za premazivanje
Mlijeko zagrijati i dodati kvasac. Nakon toga dodati šećer, brašno, mast, sol i jaje. Zakuhati da bude tvrdo tijesto. Napraviti božićnjak tako da se napravi veliki lakumić, a oko njega se isplete pletenica i omota. Pravljenje samog božićnjaka se također razlikuje, te su žene tijekom godina prikazivale svoje umijeće. Na izložbi uvijek možemo vidjeti više načina. Ono što je uvijek kod sviju isto jest da se božićnjak pravio u krug, nikada nije bio u drugome obliku.
Kada se napravi božićnjak, treba ga premazati umućenim jajetom i ostaviti 30 minuta, zatim ga peći 30 minuta, izvaditi ga, poredati figurice, te vratiti nazad u rernu na još 15 minuta.
Može se napraviti i tako da se kruh – božićnjak ispeče do kraja (peći oko 45 minuta), a da se figurice same posebno ispeku – osuše (15 minuta na 150 stupnjeva). Potom se samo poslažu na gotov kolač, a mogu se »zalijepiti« umućenim bjelanjkom.
Tijesto za figurice: potrebni su samo brašno i voda. To treba zakuvati da bude tvrdo tijesto i nekoliko puta ga prikuvati (izraditi). Za izradu figurica potrebna je mala daščica, malo brašna, oštar nožić, škarice, oklagija i mašta. Tijesto, kako se ne bi sušilo, treba staviti u najlon vrećicu i uvijek uzimati samo mali komad s kojim će se raditi. Ako ćete naknadno na božićnjak stavljati figurice, onda ih, kada se malo prosuše, možete staviti na čačkalice, kako bi se kasnije lakše poslagale na kruh.
I nemojte biti razočarani ako vaš prvi božićnjak ne bude najljepši. Ukoliko uključite i djecu u ovu zanimljivu pripremu, božićnjak će imati neprocjenjivu vrijednost zajedništva.
Ž. V.
