Arhiv tekstova

13. studenoga 1976. u Zagrebu umro je Pavao Vuk-Pavlović, hrvatski filozof. Najvažnija djela su mu Spoznaja i spoznajna teorija, Ličnost i odgoj, Misao o prirodi i spasenju, te Duševnost i umjetnost, a pisao je i poeziju.. 

14. studenoga 1928. godine otpočeo je proces poznat pod nazivom »Bombaški proces«. Nakon ubojstva hrvatskih zastupnika u beogradskoj skupštini, a osobito nakon pogreba Stjepana Radića, monarhističku je Jugoslaviju preplavio val nezadovoljstava. Ante Pavelić smatrao je da hrvatsko pitanje treba riješiti razbijanjem monarhističke Jugoslavije i uspostavom samostalne Hrvatske. Josip Broz, vođa zagrebačkih komunista, nastojao je atentatima izazvati nerede i nakon uvođenja diktature srušiti kralja Aleksandra s vlasti, ukinuti monarhiju i u Hrvatskoj uvesti komunistički režim. Ubrzo je Broz uhićen. Na Bombaškom procesu Broz je izjavio kako ne priznaje buržoaski sud već samo sud svoje Komunističke partije što su prenijele sve jugoslavenske novine, ali i mnogi svjetski mediji. Broza je branio Ivo Politeo, koji će nakon svršetaka Drugoga svjetskoga rata braniti Alojzija Stepinca u montiranom procesu protiv zagrebačkoga kardinala.

14. studenoga 1838. godine rođen je August Šenoa, hrvatski književnik. Kao i mnogi hrvatski velikani, Šenoa nije etnički Hrvat – otac mu je bio Čeh, majka Slovakinja, no to ga nije spriječilo da zavoli domovinu te postane najvećim hrvatskim književnikom druge polovice 19. stoljeća. Pravnik po struci, siromašni državni činovnik, puno je pisao obrađujući teme i povijesti Hrvata. Najvažnija su mu djela Pripovijesti – među njima svakako valja izdvojiti Prosjaka Luku – te Zagrebulje i historijski romani Čuvaj se senjske ruke, Diogeneš, Kletva, Seljačka buna te nenadmašan roman o staleškim razlikama u drevnome Zagrebu Zlatarevo zlato. Uvijek pomalo melanholičan, napisao je i stihove o lijepoj Jani, ribarevoj kćeri. Umro je 13. prosinca 1881. od posljedica zaraze nakon velikoga potresa koji je pogodio Zagreb.

14. studenog 1796. godine rođen je Antun Mihanović, hrvatski književnik, ilirac i političar. Napisao je prolegomni tekst Ilirskoga pokreta, kojim poziva književnike, osobito plemiće, da pišu hrvatskim jezikom. U prvom broju Danice, kulturnoga priloga Gajevih novina Novine Horvatske objavio je pjesmu Horvatska domovina (1835.), koja će koncem 19. stoljeća postati hrvatskom himnom.

16. studenoga 1948. godine rođen je Mate Parlov, hrvatski sportaš, olimpijac te europski i svjetski profesionalni boksački prvak svijeta.

16. studenoga 1910. godine u Vinkovcima je od tuberkuloze umro Ivan Kozarac, hrvatski književnik. Pisao je o slavonskim seljacima u dobu tranzicije – nepriprem-ljeni za kapitalističku proizvodnju, srijemski i slavonski seljaci se ne snalaze, osiromašuju te piju, skitaju se i skloni su asocijalnom ponašanju. Nebriga vlasti te utjeha koju im nudi Crkva nisu dovoljni Kozarčevim likovima, koji teže autodestrukciji. Za života objavio je zbirku novela Slavonska krv, a posthumno su izašle Izabrane pripovijetke te roman Đuka Begović

17. studenoga 1886. godine rođen je u Pećinama pokraj Sušaka Janko Polić Kamov, pomalo zaboravljeni hrvatski književnik. Režim Kuena Hedervarija nije bio milostiv prema njemu. Pisao je antipjesme, antidrame i antiromane. Najvažnija djela su mu roman Isušena kaljuža, drame Mamino srce, Tragedija mozgova i Na rođenoj grudi te zbirke pjesama Psovka i Ištipana hartija.

17. studenoga 1857. u Kuni na poluotoku Pelješcu rođen je Mato Celestin Medović, hrvatski slikar i franjevac. 

18. studenoga 1664. godine nesretnim slučajem u lovu poginuo je Nikola Zrninski, hrvatski i mađarski književnik i političar te vojni teoretičar.

18. studenoga 1893. rođen je Antun Branko Šimić, hrvatski književnik

18. studenoga obilježava se dan pada Vukovara

19. studenoga 1991. godine ubijeni su u Borovu mnogi ranjenici koji su zarobljeni zajedno s medicinskim osobljem vukovarske bolnice. Počelo je iživljavanje nad ratnim zarobljenicima u Vukovaru i okolnim mjestima. Mnogi su odvedeni u koncentracijske logore, neki su likvidirani na Ovčari, a mnogima se ni danas ne zna sudbina

20. studenoga 1834. rođen je u Osijeku Franjo Kuhač, hrvat-ski glazbenik, pisac, folklorist i glazbeni historiograf.

20. studenoga 1699. godine rođen je u Požegi Antun Kanižlić, isusovac i hrvatski književnik. Osim pisanja nabožnih knjiga i molitvenika, prevodio je s njemačkoga jezika. Izvrsno je poznavao bogatu hrvatsku književnu tradiciju, osobito dubrovačku književnost, koju je s marom istraživao. Najvažnija djela tog predpreporodnog slavonskog pisca su Sveta Rožalija, panormitanska djevica, nakićena i ispivana, te posthumno objavljenjena studija o razlozima crkvenoga raskola Kamen pravi, smutnje velike. Umro je u Požegi 24. kolovoza 1777. godine.

22. studenoga 1794. godine umro je Rajmond Kunić, isusovac, Dubrovčanin i znanstvenik, prevoditelj Ilijade s grčkoga jezika na latinski.

22. studenoga 1854. godine umro je Dragutin Rakovac, hrvat-ski književnik i član Hrvatskoga narodnoga preporoda.

23. studenoga 1752. rođen je u Karlovcu Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup. Svojom je djelatnošću bitno odredio smjernice Hrvatskoga narodnoga preporoda. Zalagao se za očuvanje hrvatskih državnih prava. Godine 1813. nakon povlačenja francuske vojske, tražio je da se Banskoj Hrvatskoj vrate područja južno od Save, što je bečki dvor odbacio. Osnivač je sirotišta i ubožnica, dao je sagraditi park, koji po njenu nosi ime Maksimir, a potpomagao je i mnoge hrvatske umjetnike.

25. studenoga 1828. rođen je u Fužinama u Gorskom kotaru Franjo Rački, svećenik, znanstvenik i političar. U Rimu istražuje arhive i pronalazi vrijedne podatke o hrvatskoj povijesti srednjega vijeka. Godinama je vodio Akademiju. Pokrenuo je časopise Rad i Starine, potaknuo osnivanje knjižnice, arhiva i početak stvaranja velika Akademijina Rječnika. Umro je 13. veljače 1894. godine u Zagrebu. 

26. studenoga 1948. godine rođen je u Zadru Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i diplomat, mormonski crkveni velikodostojnik. Igrao je na Olimpijskim igrama od 1968. do 1988. godine, a nekoliko je godina igrao i u američkoj amaterskoj ligi za Brigham Young University, sveučilište na kojem je studirao. Umro je 25. ožujka 1995. godine