Arhiv tekstova

Vijesti

Financijsko i kadrovsko 
siromašenje Srbije

Iz Srbije se tijekom godine iseli od 30.000 do 60.000 ljudi, od kojih je četvrtina s visokim obrazovanjem, prenijeli su srpski mediji pisanje beogradskog dnevnog lista Politika. U tekstu se ističe da još nitko nije precizno napravio procjenu koliko se u Srbiji izdvaja za odgajanje i obrazovanje djeteta od osnovne i srednje škole do diplome fakulteta, kao što je to u slučaju zemalja Zapada. List navodi procjenu profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandra Baupala da je samo za obrazovanje studenta do diplomiranja koji se školuje o trošku države potrebno od 30.000 do 35.000 eura. On kaže i da je realna pretpostavka ekonomista i profesora Vladimira Grečića da obitelj izdvaja za dijete 30% prihoda, što je mjesečna suma od 210 eura. Kad se ovih 210 eura pomnoži s 12 mjeseci, a zatim s 25 godina (do završetka fakulteta) dolazi se do iznosa od oko 60.000 eura, koliko obitelj ukupno uloži. Ako se ovome dodaju izdvajanja države i lokalne samouprave, dolazimo do podatka da jedan svršeni diplomac u Srbiji košta oko 100.000 eura, piše Politika. Kad se naš diplomirani stanovnik odseli na Zapad, tada je bogata država dobila stručnjaka uz svoje minimalne troškove, dok je Srbija i u financijskom i u kadrovskom minusu, navodi list. Koliko je to ukupan, u novcu iskazan gubitak, teško je izračunati, ali procjena je da godišnje samo na iseljavanju visokoobrazovanih gubimo milijardu eura, piše Politika.

Izjava Scotta i reakcije

Američki veleposlanik u Srbiji Kyle Scott izjavio je u ponedjeljak navečer da kosovska vlada nije takozvana, već Vlada Kosova, koje je neovisna i suverena zemlja, sa svojim izabranim predstavnicima. Scott je tako odgovorio u Vladi Srbije na pitanje novinara koliko ima nade za mir kada se stalno vrši pritisak na Srbiju za razgovore s tzv. vladom Kosova u kojoj sjedi pola ljudi koji imaju kriminalne dosijee ili su pred sudskim gonjenjem.
»Nije takozvana vlada Kosova već Vlada Kosova, mi promatramo Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu. Oni su izabrani predstavnici Kosova i s njima imamo kontakte kao s bilo kojim predstavnicima neke države u regiji«, rekao je američki veleposlanik. 
Podsjetimo, veleposlanik Scott je to izjavio na potpisivanju memoranduma o suradnji s američkom kompanijom Behtel za projekt izgradnje Moravskog koridora.
»Što god da je Kosovo i njegova vlada za SAD i veleposlanika Scotta, za nas je to takozvana vlada i takozvana država. Nisi ti tu, ambasadore, da ispravljaš novinare nego da odgovaraš na pitanja«, rekao je predsjednik Vučić nakon te izjave, kako piše Blic.
»To je neprimjereno ne samo u diplomaciji, već predstavlja i nepoštovanje domaćina, budući da je izjava dana u zgradi Vlade Srbije«, rekla je Ana Brnabić povodom izjave američkog veleposlanika.
Ministar obrane Vulin je povodom izjave američkog veleposlanika rekao da je on »zaboravio da Srbija nije kolonija i da ne može gaziti njeno dostojanstvo«. 
»Žao mi je što veleposlanik Scott svoju bahatost nije pokušao pokazati na nekom događaju s predsjednikom Vučićem, jer bi tada naglavačke letio iz Vlade«, rekao je Vulin.
Reagirajući na izjavu američkog veleposlanika potpredsjednica Vlade Zorana Mihajlović je rekla da »za razliku od SAD-a, koji su glavni sponzor kosovske nezavisnosti, Srbija ne priznaje niti će priznati nezavisnost Kosova«.
Z. S.

U Srbiji 400.000 djece 
u riziku od siromaštva

Povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva Mreža organizacija za djecu Srbije podsjeća da je blizu 400.000 djece u riziku od siromaštva.
Kako se navodi u priopćenju Mreže organizacija za djecu Srbije, oni se boje da visokom riziku od siromaštva doprinose i troškovi obrazovanja koje bi trebalo biti besplatno i dostupno svoj djeci bez izuzetka. 
»Nažalost, Srbija je zemlja u kojoj je nejednakost raspodjele dohotka visoka i u kojoj najveći broj obitelji ima primanja čiji se iznos kreće oko 30.000 dinara. Zbog toga su obitelji s djecom koja pohađaju školu ili studiraju u većem riziku od siromaštva i teže mogu zadovoljiti često i najosnovnije potrebe«, navodi se u priopćenju.
»Nerazmjerno velika stavka u troškovima školovanja je cijena kompleta udžbenika koja se za više razrede osnovne škole, od petog do osmog, kreće u rasponu od 15.000 do skoro 20.000 dinara. Djeca se, naročito u mlađim uzrastima, doslovno savijaju pod teretom školskih torbi, dok se roditelji bore naći načina kako bi pokrili sve troškove u vezi sa školovanjem djece koje uključuje i odlaske na izlete, ekskurzije, izvannastavne aktivnosti, užinu, odjeću i obuću. Trenutna situacija s troškovima obrazovanja je sve teža za roditelje u Srbiji i direktno utječe na kvalitetu života obitelji i djece. Uzimajući u obzir ukupne troškove za udžbenike tijekom školovanja jednog djeteta, možda je vrijeme da se razmisli o novim, inovativnim rješenjima koja će smanjiti financijski pritisak na roditelje, a torbe đaka učiniti lakšim. Kupovina jednog uređaja, poput tableta, za svakog učenika koji ima pristup bazi nastavnih sadržaja može biti održivo rješenje koje će omogućiti istinski besplatno obrazovanje za svu djecu, uz povećanje digitalne pismenosti i koje će pripremiti djecu za budućnost koja je uveliko stigla među nas«, ističe se u priopćenju.
Oni pozivaju Vladu Srbije i nadležno Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja da donesu mjere koje će ukinuti troškove besplatnog školovanja, razmotre inovativna tehnološka rješenja koja će obrazovanje učiniti besplatnim, dostupnim svoj djeci i pripremiti djecu za društvo koje se u tehnološkom smislu sve brže mijenja.
 

 

Izbori za HNV: 
Službeno potvrđena 82 elektora

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave objavilo je službeno kako je za predstojeće izbore za Hrvatsko nacionalno vijeće potvrđeno ukupno 82 elektorske prijave. Popis elektora dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva: www.mduls.gov.rs  u rubrici Obavještenja.
Ovih osamdeset i dvoje elektora izabrat će na elektorskoj skupštini novi saziv HNV-a, odnosno novih 29-ero vijećnika. 
Elektorska skupština bit će održana 4. studenoga u Beogradu, u Velikoj dvorani Narodne skupštine Republike Srbije, s početkom u 12 sati. Inače, da bi skupština bila održana, potrebno je da na njoj sudjeluje najmanje 60-ero elektora.
Nakon elektorske skupštine slijedi konstitutivna sjednica kako bi bili potvrđeni mandati svih 29 vijećnika i konstituiran novi saziv HNV-a. Na prvoj redovitoj sjednici Vijeća bira se predsjednik i četiri dopredsjednika, koje Vijeće bira iz redova svojih članova, a oni se biraju na temelju teritorijalne zastupljenosti, i to po jedan iz Srijema, Podunavlja, Sombora i Subotice.
Na Vijeću se bira i Izvršni odbor HNV-a koji ima predsjednika i četiri člana koji su zaduženi za područja obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika.
D. B. P.

Ulica Alekse Kokića u Zagrebu

U zapadnom dijelu Zagreba, u naselju Stenjevec, 14. listopada je priređeno svečano obilježavanje dodjele imena ulice po Aleksi Kokiću, svećeniku i pjesniku iz zajednice bunjevačkih Hrvata u Bačkoj. Aleksa Kokić je rođen u Subotici 14. listopada 1913., za svećenika zaređen 11. srpnja 1937., umro je 17. kolovoza 1940. Bio je književnik, pjesnik, prozni pisac i pisac kazališnih komada, te esejist i publicist koji je obogatio pisanu riječ bunjevačkih Hrvata. U njegovu književnom opusu leži bogatstvo osjećaja za malog čovjeka, za svoj bunjevački rod, vjeru, jezik i hrvatski identitet.           
Obilježavanje ovog važnog događaja označeno je sv. misom u Stenjevcu, u župi Marijina uznesenja, koju je predvodio župnik Vjekoslav Meštrić. Nakon mise su petnaestak Kokićevih obožavatelja i zemljaka, koji su se okupili u njegovu čast, načinili nekoliko fotografija i osvježili se kiflicama, lakumićima i sokovima koje su pripremile vrijedne Bunjevke. Pošto se Kokićeva ulica nalazi u blizini župne crkve, desetak minuta pješke, prijatelji Kokićeve riječi su se uputili do zgrade na kojoj je istaknuta ploča s njegovim imenom. Tamo je čekao predstavnik suvlasnika stanova zgrade na kojoj je istaknuta ploča s natpisom, pozdravio skupinu i čestitao im što su došli pozdraviti imenovanje ulice imenom Alekse Kokića. Uz još nekoliko riječi, skupina Kokićevih poštovalaca se razišla napuštajući »njegovu« ulicu s dubokim osjećajem ponosa. 
Lajčo Perušić

Kroatistički znanstveni skup 
u Pečuhu

Četrnaesti međunarodni kroatistički znanstveni skup u Pečuhu održava se danas i sutra (19. i 20. listopada) u prostorijama Regionalnog centra Mađarske akademije znanosti. Skup je posvećen sljedećim obljetnicama: 150. obljetnici Hrvatsko-ugarske nagodbe, 100. obljetnici završetka I. svjetskog rata i 70. obljetnici Rezolucije Informbiroa, a moći će se čuti izlaganja na teme iz književnosti, jezikoslovlja, povijesti i kulturne povijesti.
Na skupu će, među ostalim, biti i sudionici iz Vojvodine: Katarina Čeliković, Klara Dulić, Vladimir Nimčević i Sonja Periškić Pejak. 
Organizatori skupa su Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Odsjek za kroatistiku Instituta za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Regionalni centar Mađarske akademije znanosti.