Arhiv tekstova
Nova znanja i prijateljstva
Zahvaljujući posredovanju i preporuci Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, mladi pripadnici ovdašnje hrvatske zajednice koji su završili neki od studija humanističkih znanosti su i ove godine imali priliku sudjelovali na uglednoj Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku. Škola je krajem kolovoza održana po 47. put, a okupila je polaznike s raznih strana svijeta: Australije, Austrije, Belgije, BiH, Bugarske, Češke, Francuske, Južne Koreje, Makedonije, Njemačke, Poljske, Portugalije, Rusije, SAD, Slovačke, Slovenije, Srbije, Švicarske i Ukrajine.
Po preporuci ZKVH-a Školu su pohađali: etnolog i antropolog Dalibor Mergel iz Pančeva i povjesničar Vladimir Nimčević iz Subotice. Voditeljica Škole bila je doc. dr. sc. Tatjana Pišković, a ovogodišnja predavanja bila su koncertrirana oko teme Metafore u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.
Jezični i povijesni seminari
Dalibor Mergel je pohađao seminare iz kulturne povijesti Dubrovnika i lingvistike. U izjavi za naš tjednik kaže kako je zadovoljan organizacijom Škole, te da mu se osobito svidio izbor filmova koji su prikazani u večernjem programa.
»Znanje koje sam tu stekao od neprocjenjive je vrijednosti, a predavači koji su nam ga prenijeli vrhunski su stručnjaci u svojim oblastima. Ne mogu ne spomenuti poznanstva i prijateljstva sklopljena s polaznicima slavistima iz Poljske, Slovenije, Rusije i iz brojnih drugih zemalja«, kaže Mergel.
Vladimir Nimčević je pohađao seminar o hrvatskoj književnosti, te seminar o staroslavenskom i starohrvatskom jeziku. Na predavanjima dr. sc. Vere Blažević Krezić dopao mu se, osim uvoda u čitanje glagoljičkih i ćiriličkih tekstova, njezin osvrt na Ivana Antunovića, kulturnog preporoditelja bunjevačkih Hrvata u Bačkoj. Ništa manji dojam na njega ostavili su sati književnosti, pogotovo onaj posvećen interpretaciji pripovijedaka Antuna Gustava Matoša, koji je »Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem«, te sat posvećen interpretaciji romana Na osami blizu mora Zorana Ferića.
Dubrovačke znamenitosti
Program Škole je uz predavanja, obogaćen i stručnim obilaskom dubrovačkih znamenitosti (povijesna gradska jezgra, brdo Srđ, Franjevački i Dominikanski samostan, tvrđa Lovrijenac, renesansni ljetnikovac Sorkočević) i stručnim izletom na Elafitsko otočje, te gledanjem dviju kazališnih predstava u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara – Pod balkonima i Ljudi od voska.
»Imali smo rijetku čast da posjetimo i Dubrovački arhiv, koji je smješten u palači Sponza i gdje nam je priređena izložba starih i rijetkih dokumenata, od kojih su za slavistiku najinteresantnija povelja bosanskog bana Kulina iz 1189., ugovor između humskog kneza Miroslava i Dubrovčana iz 1190. i prijepis spjeva Osman Ivana Gundulića iz 17. stoljeća, s kratkim predavanjem o značaju Dubrovnika u prošlosti. Ništa manju čast učinio nam je Zavod za povijesne znanosti HAZU-a u Dubrovniku, koji nas je primio u svoje prostorije u ljetnikovcu Sorkočević, odakle se pruža lijep pogled na zaljev Gruž. Tamo smo imali i kratko i sadržajno predavanje o političkom sustavu Dubrovnika. U Dominikanskom smo samostanu među inim predmetima mogli vidjeti i srebrni križ srpskog kralja Milutina s ćiriličnim natpisom«, kaže polaznik Škole Vladimir Nimčević.
U okviru večernjega kulturnog programa, polaznicima je predstavljen književni opus dr. sc. Krešimira Bagića s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te prikazani filmovi Glasnije od oružja Miroslava Sikavice, Kratki izlet Igora Bezinovića i Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika.
Zagrebačka slavistička škola kao posebna aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu već desetljećima unatrag nastoji poticati i promicati poznavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Ovo je četvrta godina zaredom da su Hrvati iz Srbije, posredovanjem ZKVH-a, sudjelovali na ovoj Školi.
D. B. P.
