Arhiv tekstova

Palićka olimpijada

Prvo službeno natjecanje na Palićkoj olimpijadi održano je 26. kolovoza 1880. godine u tri discipline iz dvije sportske grane – bacanju kugle, skoku u dalj i hrvanju. Ove igre održane su 16 godina prije prvih modernih olimpijskih igara!
Drugo po redu natjecanje održano je 17. srpnja 1881. u sedam disciplina (hodanje na 7 km, boks, mačevanje, trčanje na kratke staze, bacanje kugle, gimnastika i plivanje).
Broj disciplina povećava se iz godine u godinu. Zato se uvodi i »šampionska disciplina« za koju važi posebno pravilo. Konačno osvajanje titule u ovoj disciplini  bilo je vezano za tri uzastopne pobjede iz iste discipline na tri uzastopna natjecanja, pri čemu norme nisu bile propisane, ali je postojao uvjet da je postignuti pobjednički rezultat uvijek morao biti bolji od prethodnog pobjedničkog rezultata istog natjecatelja s prošlog natjecanja u istoj disciplini.
Godine 1884. uvodi se veslanje i biciklizam, odnosno utrka velosipedima. Izgrađuje se i tzv. zatvorena arena s tribinama i elipsastom trkališnom stazom dužine 225 metara, prvi objekt te vrste u Mađarskoj. Te godine održana su i prva zimska natjecanja na ledu i to utrka jedrilica i bicikala s jedrima!
    
Sport dostupan svima

Vermes svoj koncept »sport dostupan svima« konačno ostvaruje 1885. godine osnivanjem Sportskog društva Ahiles (Achiles Sport Egylet), masovno učlanjuje »obične građane« i time sport na ovim prostorima definitivno prestaje biti samo dokona zabava aristokracije i bogatog sloja društva, između ostalog i uvođenjem danas rado prihvaćenog sustava »go as you please« (trči/hodaj, kako god hoćeš) na relaciji Subotica – Palić – Subotica. U ovoj disciplini mogli su sudjelovati svi, uključujući i djecu. Naredne godine, prvi put u tadašnjoj Ugarskoj uvodi se i bacanje diska, disciplina koja je najviše fascinirala Vermesa i od koje je i potekla ideja o osnivanju igara.  Nisu mu nedostajale ni originalne ideje. Tako se 1889. po uzoru na antičke grčke igre uvodi pentatlon (petoboj). Sudionici natjecanja u pentatlonu bili su polugoli, u kacigama, s kopljem, kratkim mačem i štitom, uvijeni u pallinum (ogrtač), a natjecali su se u autentičnim disciplinama – bacanju koplja, trčanju, bacanju diska, skoku u dalj i hrvanju.
Sportska natjecanja odvijala su se godišnje u više navrata. Interesantno je da su od 1886. do 1889. oba postojeća sportska društva (Subotičko gimnastičko i Ahiles) igre organizirale zasebno, a nakon toga, sve do 1914. zajednički, što će pridonijeti masovnosti i popularizaciji igara.

Achileon, prvo olimpijsko selo

Tijekom 1891. godine Vermes je ulaganjem vlastitih novčanih sredstava izgradio asfaltnu biciklističku i atletsku stazu dužine 500 metara. Ovakva staza tada je postojala samo još u Londonu i Lajpcigu! Za potrebe natjecatelja gradi se Achileon – borilište i dom za sportaše. Sastojao se od staze, tribine i sportskog hotela sa 60 ležaja što se može smatrati prvim »olimpijskim selom«. Za natjecatelje su smještaj i ishrana u ovom hotelu bili besplatni. Kompletan novoizgrađeni sportski centar stavljen je u funkciju 1892. Te godine organizirano je čak četiri natjecanja, a zabilježeno je da natjecanje u veslanju zakazano za 14. kolovoz nije održano jer je površina Paličkog jezera bila »prezasićena barskom biljnom vegetacijom«.
Devedesete godine XIX. stoljeća bile su »zlatno doba« palićkih predolimpijskih igara. U tadašnjim peštanskim novinama zabilježeno je da »svatko voli doći na Palićke ‘olimpijske’ igre, ni na jednom natjecanju u unutrašnjosti nema toliko posjetitelja, pa ni na sportskim natjecanjima u Budimpešti, kao na onima koje se priređuju na Paliću«. Na natjecanja su dolazili s teritorija cijele monarhije kao i iz drugih država. Palićke sportske igre bile su uvrštene u službene kalendare natjecanja. Gledatelji su plaćali ulaznice, a svečana garderoba se podrazumijevala jer je »Palićka olimpijada«, kako je još nazivaju, bila i poseban društveni događaj, a broj posjetitelja bio je i do deset tisuća!
Na Palićkoj olimpijadi sudjelovali su brojni natjecatelji, ali i sportaši koji će ostvariti međunarodne uspjehe. Subotičanin Đuro Stantić je na Međuolimpijskim igrama u Ateni 1906. godine osvojio zlatnu medalju u brzom hodanju na 3.000 metara. Jedan od šampiona palićkih igara Nándor Dani kasnije je osvojio dvije olimpijske medalje.
Izbijanjem »Velikog rata« (I. svjetskog rata) 1914. prestaju sve aktivnosti ovih 34 godine održavanih sportskih natjecanja i Palićka olimpijada odlazi u povijest.
Atila Dunđerski