Arhiv tekstova

Olimpijska baklja kroz Suboticu

Olimpijska baklja predstavlja drevni običaj kada su žene – po ugledu na svećenice boga Zeusa palile olimpijsku vatru. Od 1928. g. vatra se ponovo počela paliti u grčkoj Olimpiji putem konkavnog zrcala. Štafetno nošenje baklje započelo je nošenjem olimpijske baklje s plamenom upaljenom u Olimpiji za Olimpijske igre 1936. u Berlinu. Ovo štafetno nošenje baklje od drevne Olimpije do Berlina prošlo je i kroz Suboticu po unaprijed isplaniranom redoslijedu utvrđenom od strane Međunarodnog olimpijskog odbora u dužini od 3.075 km. Kroz Jugoslaviju je trasa iznosila 575 km. Vojvođanski sportaši su predviđeni da nose baklju od Maradika do mađarske granice, a subotički trkači su nosili olimpijsku vatru od Žednika do granice s Mađarskom.
Velik broj građana je izišlo na ulice u noći koja je bila vedra i tiha, srpanjska. Sve kuće i prozori su na putu olimpijske vatre bili osvijetljeni ili su imali svijeće u prozorima. Uz burne ovacije olimpijska je vatra bila svečano dočekana. Tako su se svi vatrogasci postrojili ispred svoje postaje i tako pozdravili svog komandira Andriju Kujundžića Čiču, koji je nosio baklju na toj relaciji. Nositelji su bili puni elana i želje da pronesu baklju na svojoj dionici što prije, ali ih je rukovodstvo usporavalo da ne bi stigli ranije jer su svaka minuta ili kilometar do tančina bili razrađeni. Baklja se nije mogla ugasiti ni kada bi je stavili u vodu ili pijesak. Neki nositelji su ponijeli sjekire i tako se dosjetili da odsijeku plamen i sačuvaju jedan dio fitilja koji je gorio s bakljom.
Ing. Kosta Petrović, predsjednik mjesnog olimpijskog odbora nosio je posljednju dionicu do Sokolskog doma zajedno s Lajosem Vermesom i Franjom Skenderovićem. Po prispijeću, Kosta Petrović je zapalio vatru u 02:39 sati na pripremljenom petostepenom pijedestalu s velikim olimpijskim krugovima koji se nalazio ispred Sokolskog doma. Pred građanima i svim okupljenim sportašima vremešni Lajos Vermeš i Nikola Matković su prikazali jednu mačevalačku borbu. U 03:35 sati je Ivan Sarić, legenda subotičkog sporta, nogometaš, motociklist, automobilist, konstruktor i prvi letač avionom u Subotici, ponio baklju prema mađarskoj granici. Na granici baklju je nosio Kosta Petrović, Andrija Kujundžić Čiča – olimpijsku, a Dragutin Jager državnu zastavu. 
Petrović je prilikom predaje baklje pozdravio na njemačkom jeziku u olimpijskom duhu, dok. je dr. Tóth podnačelnik Segedina govorio na mađarskom jeziku u izazivačkom i revizionističkom duhu. Ovime je lijepa svečanost i predaja olimpijske vatre bila pokvarena i nimalo u olimpijskom duhu i značaju Olimpijade uopće, iako su već naznake njemačke superiornosti i megalomanije bili na vidiku. 
Baklju su nosili značajni subotički sportaši: Veco Vujković Lamić, Grgo Šefčić Giga, Petar Budanović, Lazar Bogešić, Josip Kujundžić Kejo, Stevan Čete, Svetozar Petrović, Matija Pisanić, Albe Vidaković, Lajčo Bašić Palković, Nesto Kopunović Netoj, Emil Veselinović, Marko Čović, Milorad Mujo Gardinovački, Bogdan Kragujević, Jovan Memhelcer, Gojko Janjić, Tome Vujković Lamić, Stjepan Šarčević Dečko, Ozren Pilić, Franjo Palković, Lajčo Pozderović, Andrija Kujundžić Čiča, Kosta Petrović, Lajos Vermes, Franjo Skenderović, Ivan Sarić, Nikola Matković, Ivan Molnarić, Remija Marcikić, Lazar Tešić, Laza Plavšić, Martin Vujković Lamić, Antun Fajs, Franjo Buzecki, Marko Horvacki, Pavao Šarčević, Petar Ronjec, Svetozar Krunić, Bogoljub Papić, Antun Radak, Geza Demeter, Rajko Babić, Tome Kopilović, Stjepan Šlezak, Franjo Kenjereš, Lajčo Vinković, Lajčo Vujković Lamić Moco, Josip Segi, Đorđe Stepanov, Krešimir Čučković, Stanislav Pecarski, Andrija Mazić, Vojin Milovanov, Zoltán Vass, M. Knežević, D. Renih, V. Vranić, Franjo Timari, Ladislav Hegediš, Jovan Stepanov i Dragutin Jager.       
Mjesni olimpijski odbor, na čelu s Petrovićem, tiskao je zasebno »Uputstvo za trku lučonoša koji prenose olimpijsku vatru« u kojem se točno do najsitnijeg detalja precizira način nošenja olimpijske vatre, priprema, odjeća i ponašanje trkača. Uputstvo je podijeljeno svakom trkaču i rezervama. Nositelji su bili postavljeni pored svakog kilometarskog obilježja. Probno nošenje olimpijske vatre je izvršeno 18./19. srpnja 1936. godine u isto vrijeme kada je i službeno bila nošena olimpijska vatra.
Olimpijska vatra je pronijeta i 1972. godine kroz Suboticu na putu za München.
Ljudevit Vujković Lamić