Arhiv tekstova

Drugi radni dan Konferencije o vjerskoj, kulturnoj i međunacionalnoj suradnji održan je u Bečeju, višenacionalnom gradu u srcu Vojvodine. U skladu s ciljem konferencije, koji je bio da se potvrde, manifestiraju i dalje ispituju mogućnosti unapređivanja zajedničkog života i suradnje svih naroda koji žive u Srbiji, a posebno u multinacionalnoj Vojvodini, rad konferencije je započet plenarnim zasjedanjem, a zatim se odvijao kroz radne stolove o kulturnoj suradnji, vjerskoj suradnji, međunacionalnoj suradnji i europskim integracijama.

Na konferenciji je sudjelovalo stotinjak predstavnika tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica, lokalnih samouprava, vijeća nacionalnih manjina, dužnosnika europskih institucija i Ujedinjenih naroda, predstavnici pojedinih veleposlanstava u Beogradu, intelektualci i drugi uglednici. 

ZA MIR I EUROPU: »Za mir, pravdu, slobodu, svako dobro svim ljudima na svijetu«, riječi su kojima je konferenciju otvorio Njegova Svetost patrijarh srpski gospodin Pavle, dodajući kako ne samo riječima, već više djelima i postupcima svi tome trebamo pridonijeti. U ime Subotičke biskupije i Biskupske konferencije Srbije i Crne Gore sudionike konferencije je pozdravio nadbiskup beogradski mons. Stanislav Hočevar, koji je podsjetio »da je svaki život poziv, i ako je Krist naš mir, mi smo pozvani da budemo mir«.

Službeni predstavnik Vaseljenske patrijaršije u Europskoj Uniji visokopreosvećeni gospodin Emanuil, zadužen za promidžbu europskih integracija, u čemu ima dugogodišnje iskustvo, u svom obraćanju je istaknuo da je Srbiji mjesto u europskoj zajednici. Njegovo mišljenje je da se Europa mora približiti masama konkretnim projektima, a rad crkava mora biti povezan s konkretnim ciljnim grupama te da u tom naporu mediji, mladi ljudi i mladi političari igraju posebnu ulogu u multikulturnoj Europi. Jugoistočna Europa, prema visokopreosvećenom episkopu Emanuilu, treba postati model regije u kojem kršćani, muslimani i Židovi ne samo koegzistiraju već i mirno žive.

TEŽAK ZADATAK: Potpredsjednik Vlade Republike Srbije dr. Miroljub Labus je istaknuo kako Vlada veoma cijeni ovu inicijativu episkopa bačkog Irineja Bulovića i biskupa subotičkog Ivana Penzeša, jer je značajno da svi pokušavamo dati prinos stabilizaciji regije i bržoj integraciji zemlje u Europu, kao i učvršćivanju poljuljane vrijednosti. »Kršćanska, etička načela kao što su – ne ubij, ne kradi, voli svoju obitelj, voli Boga, su ona koja Europa prepoznaje i ona koja Europa mora osigurati kroz jednu novu vrstu jedinstva između ostalog i kroz ekonomsku pravdu ali i kroz tržište. Država omogućuje vladavinu prava, što znači da svi imaju jednaku šansu i jednaku zaštitu. Takva država poštuje identitet i štiti manjine. Europa donosi čvrsta civilizacijska pravila jednaka za sve, ali istovremeno omogućuje svakom da čuva svoju različitost, što omogućuje da svi živimo u miru i ljubavi. Naše uključivanje u Europu trajat će gotovo čitavo desetljeće, blizu smo pozitivne studije o izvodljivosti, vjerujem da će ona biti donijeta već iduće godine. Za nekoliko godina trebali bismo dobiti status kandidata, a negdje 2012. -2013. godine ući u Europu«, istaknuo je Labus i poručio: »Moja generacija se mora iskupiti i služiti mladim generacijama da se popravi što je pokvareno, a uloga Crkve je da nam pomogne da to uradimo, pošto je to veoma težak zadatak«.

Na prijepodnevnom plenarnom zasjedanju govorio je i biskupski ceremonijar dr. Andrija Kopilović, o ulozi Crkve u europskim integracijama, te episkop jegarski dr. Bosilije Perić o ulozi crkvi u različitim aspektima čovjekovog života. 

Nakon plenarne sjednice odvijao se rad po komisijama. Radni stol o kulturnoj suradnji vodio je arhimandrit Andrej Ćilerdžić, o vjerskoj suradnji dr. Andrija Kopilović, o međunacionalnoj suradnji dr. Dubravka Valić Nedeljković, i o europskim integracijama mr. Vladimir Pavićević.

O MEĐUNACIONALNOJ SURADNJI: Na radnom stolu o međunacionalnoj suradnji sudjelovali su, među ostalima, predstavnici vijeća nacionalnih manjina koji su govorili o svojim aktivnostima nakon osnivanja kao i o značaju samih vijeća za ostvarivanje međunacionalne suradnje. Tajnik nedavno osnovanog Savjeta za nacionalne manjine Petar Lađević rekao je, kako je do sada osnovano dvanaest vijeća nacionalnih manjina, ali i da neke manjine još nisu osnovale svoja vijeća. Prema Lađeviću, u ovoj oblasti još ima poteškoća, ali je osnivanje vijeća kao i Savjeta od strane Vlade, koji bi trebao biti mjesto dijaloga s predstavnicima nacionalnih vijeća, veliki korak u primjeni Zakona o nacionalnim manjinama. »Srbija u institucionalnim okvirima uspostavljanjem ovog Savjeta ima tijelo najviše razine u Europi i ono će u opisu svoga posla imati prije svega zaštitu prava nacionalnih manjina«, ustvrdio je Lađević. 

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović je, govoreći o hrvatskoj zajednici, rekao kako je ona veoma vezana uz crkvu, između ostalog i zato što su Hrvati na ove prostore došli s fratrima, franjevcima, i tu ostali zajedno s njima o čemu svjedoči veoma dobra arhiva, i zbog čega je Crkva uvijek bila nositeljica identiteta i nacionalnog bića Hrvata na ovim prostorima. Govoreći o sadašnjem trenutku u hrvatskoj zajednici u Srbiji i Crnoj Gori, Ivanović je istaknuo da je ono što je isto kod Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, to da su oni praktički imali istu sudbinu da od većine postanu manjina, i da je taj prijelaz vrlo težak, poput šoka, koji se, naravno, ne može odmah regulirati na najbolji način, ali i da su uspostavljanje nacionalnih vijeća i Savjeta koraci da se te stvari reguliraju.

O veoma snažnoj nazočnosti antisemitizma u Srbiji je govorio Aca Singer, koji je rekao da o tome svjedoče brojni antisemitski grafiti, te je istaknuo kako ne vidi realnog uporišta tome budući je židovska zajednica u SiCG malobrojna.

Dopredsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Géza Bordas je govorio o nakladničkoj djelatnosti kao promociji interkulturne suradnje, pa je naveo da je od 1957. do danas Forum izdao 2.200 knjiga od kojih dvije stotine prijevoda koji afirmiraju srpsku književnost, te je istaknuo kako i Srbi u Mađarskoj i Mađari u Srbiji imaju dobre publikacije vjerskog sadržaja,