Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Globalno tržište oborilo cijene

Kampanja žetve jesenskih usjeva je počela. Kalendarski ranije, jer su vremenski uvjeti ubrzali sazrijevanje, ali ono po čemu će ratari još upamtiti ovu godinu jesu dobri prinosi, ali i niska cijena po kojoj će njihov urod biti plaćen. Ove jeseni, izvjesno je, poljoprivrednicima će manje biti plaćeni i suncokret i soja, i to znatno. Čak i uz dobre prinose, ratari na uljaricama ove godine neće imati zarade.

Ukrajinski hektari kroje sudbinu bačkih ratara

Žetva suncokreta je u tijeku, a procjene su da će prosječan prinos ove godine biti 3,3 tone po hektaru. Rod je to kojim proizvođači mogu biti zadovoljni, ali ono što ih brine i čime su razočarani jest cijena. Razočarani jesu, ali ne i iznenađeni, jer nekako se podrazumijeva kad dobro rodi zaradu ratara obori cijena. Žetva suncokreta ušla je u svoj drugi dio, a nekako na polovici ovog posla poljoprivrednici su čuli ono od čega im ovisi koliko će na ovoj uljarici zaraditi. Čuli su da će im rod biti plaćen po cijeni od 28,5 dinara (bez uračunatog PDV-a). Tu cijenu ponudila je Victoria grupa, koja je najveći domaći otkupljivač suncokreta. Kažu, cijenu određuju uvjeti na tržištu, a to u prijevodu znači da žetva suncokreta u zemljama koje su s milijunima hektara značajni proizvođači tek počinje i da suncokret i neće na tržištu biti tražena roba. Među njima je najveća Ukrajina, gdje žetva na nekoliko milijuna hektara tek treba krenuti. U usporedbi s tim površinama srbijanskih 250.000 hektara djeluju smiješno. 
»Jedinu informaciju koju imam o cijeni suncokreta jest ona koju je objavila Victoria grupa, a to je tih 28,50 dinara. To znači da se sada suncokret samo skida s njiva, preuzima i skladišti. Nisam optimist i ne očekujem da će cijena ići iznad toga. Ako usporedimo prošlu i ovu godinu, to je za četvrtinu niža cijena, jer je lani suncokret bio plaćen 37 dinara. Mislim da bi za proizvođače prihvatljiva bila cijena od 35 dinara, ali ponavljam: ne vjerujem da će dobiti tu cijenu. Suncokret je rizična roba za čuvanje što znači da nitko neće prihvatiti da čuva na lageru tuđu robu, pa će proizvođači odmah poslije žetve morati i prodavati suncokret i to po cijeni koja se nudi. A s ovim prinosima, koji su na teritoriju Sombora  tri tone po hektaru, s 28,50 dinara zarade nema«, kaže direktor ZZ Poljoprivrednik iz Sombora Tomislav Lukić.
Prema njegovim riječima neki poljoprivrednici su poranili sa žetvom pa je bilo suncokreta s 11-12 posto vlage, pa i onih s 18 posto. Inače, suncokret se sve manje sije, a u Somboru njegovo mjesto zauzima soja, jer je somborska regija povoljna za tu uljaricu. Suncokretu su ostali vjerni proizvođači na gornjim terenima, ali i tamo suncokret polako gubi utrku s uljanom repicom.

Zaradu pokosio Trump

Poljoprivrednik iz salaša Nenadić (poput Lukića), koji sije i žanje na njivama na kojima su radili i njegovi preci, i Donald Trump u dalekoj Americi nemaju nikakve zajedničke veze. Ali samo na prvi pogled, jer, čini se indirektno, na to koliko će tom nenadićkom rataru biti plaćena soja ovisi od Donalda Trumpa, koji jedva i da zna gdje je Srbija. Objašnjenje za to daje nekadašnji direktor Produktne burze Novi Sad Žarko Galetin. On smatra da je cijenu soje oborio dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera, za sada načelan, a koji se odnosi na skidanje barijera za uvoz aluminija i čelika iz Amerike u Europsku uniju. Galetin pojašnjava da postoji obećanje da će Europa zauzvrat uvesti mnogo više soje iz Sjedinjenih Američkih Država. A kako je soja burzanska roba, ovaj dogovor utjecao je na pad cijene ove uljarice na svjetskom tržištu. To se prenijelo i na srbijansko tržište, te je za samo mjesec dana cijena soje pala za 15 posto i u vrijeme zaključenja ovog teksta, sredinom tjedna, bila je 37 dinara po kilogramu. Ta cijena od 37 dinara, za 40 posto niža je od cijene koja je bila prije godinu dana. I tako, ni krivi ni dužni, cijenu političkih dogovora velikih plaćaju mali, a ovoga puta to su naši, domaći proizvođači soje kojima je teško ispeglati negativnu računicu.
»Cijena soje prošlogodišnjeg roda je 36-37 dinara, a pominje se da će cijena ovogodišnjeg roda biti 35 dinara. To je za 15 dinara niža cijena od cijene od 50 dinara, po kojoj nam je soja bila plaćena prošle godine. Ne znam koji je razlog i objašnjenje što nam sada najavljuju 15 dinara nižu cijenu. S ovom cijenom teško da će biti nekakve zarade. Naročito za one poljoprivrednike koji plaćaju skupe arende za zakup zemlje«, kaže Zvonko Lukić. 
Ako već ne mogu do prošlogodišnjih pedesetak dinara, poljoprivrednici bi se radovali i da barem dobiju 40 dinara. Hoće li cijena stići barem do tih 40 dinara nekoliko tjedana pred žetvu može se samo nagađati, ali ono što je sigurno jest da će se kod prodaje ratari dobro preračunavati. Prodat će onoliko koliko moraju, a ostalo će na lager i čekati bolju cijenu. No, ni to nije neka sigurnost, jer više ne važi pravilo da poslije žetve cijene rastu, te je i takva taktika ratara dodatni rizik. Može se i bolje proći, a može se dogoditi da zarada bude manja nego da su soju prodali odmah s njive.
Zlata Vasiljević

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay