Arhiv tekstova
Crveni križ, prva ruka prijateljstva
Međunarodni dan izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja, Srbija je ove godine dočekala kao zemlja koja još uvijek rješava probleme stambenog zbrinjavanja ljudi koji su tijekom ratnih devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije morali napustiti svoj dom. Zajedno s ostatkom svijeta, Srbija je suočena i s priljevom migranata s Bliskog istoka. U stutusu izbjeglica, prema podatcima Komesarijata za izbjeglice, danas se nalazi oko 27.802 osobe, kao i više od 201.000 interno raseljenih osoba s Kosova. Ključnu ulogu u pomoći prilikom zbrinjavanja izbjeglica tijekom svih proteklih godina, osim velikog broja humanitarnih organizacija, odigrale su organizacije Crvenog križa, koje su uz pomoć svojih aktivista i volontera svakodnevno pružali prvu pomoć raseljenim osobama.
Uvijek »na udaru«
Zbog svog specifičnog geografskog položaja, blizine granice, šidska općina je posljednjih 27 godina često bila suočena s migracijama ljudi. Unatoč svim problemima nekako je uvijek uspijevala pronaći konkretan odgovor na novonastale situacije. U 1998. godini u šidskoj općini evidentirano je 15.573 osobe iz bivših jugoslavenskih republika. Uloga Crvenog križa svih tih godina, kako ratnih devedesetih, tako i u razdoblju kada su raseljene osobe s Kosova, kao i u vrijeme otvaranja balkanske rute bila je njihovo zbrinjavanje i pomoć, najviše u dostavljanju hrane i higijenskih sredstava. Danas iz ove humanitarne organizacije s ponosom ističu da su zadovoljni sa svim što su uradili.
»Crveni križ 1991. godine nije imao veliki broj zaposlenih i nije imao toliki broj aktivnosti, ali su se tada građani Šida uključili kao aktivisti i volonteri koji su najprije radili na evidentiranju tih osoba. Dugi niz godina su se pružale razne vrste pomoći tim ljudima, kako u dostavi hrane tako i u vidu drugih donacija. Raseljenih osoba s Kosova nije bilo mnogo na našem teritoriju. Došlo ih je 130, a samo njih oko 40 se zadržalo u našoj sredini«, ističe tajnica Crvenog križa Šid Dušica Poletan.
Od rujna 2015. do ožujka 2016. godine, kada je zatvorena balkanska ruta, kroz šidsku općinu prošlo je više od 700.000 migranata, a prema nekim procjenama bilo ih je i milijun. U 2016. godini u prihvatnim centima registrirano je 2.000 migranata. Unatoč njihovom velikom broju, građani šidske općine nisu osjetili veliki teret migrantske krize.
»Uloga Crvenog križa je i tada bila da pruži pomoć tim ljudima, koji su isključivo bili u tranzitu. Radilo se po prioritetima: zbrinjavanju djece, žena, trudnica, starih, bolesnih i invalida, a tek onda i drugih kategorija osoba. Ono što je važno jest da je organizacija Crvenog križa na terenu surađivala sa svim ostalim organizacijama koje su tada pružale bilo koju vrstu pomoći. Također, naše ovlaštenje je i služba traženja, koja je odigrala veliku ulogu od 1991. do 2000. godine. Za vrijeme svibanjskih poplava ona se također pokazala kao efikasna i tada smo evidentirali sve evakuirane osobe iz sela Višnjićevo, Jamena i Morović. U svakom trenutku smo imali odgovor za rođake i prijatelje koji su se raspitivali o njima. I tijekom migrantske krize najviše smo radili na preventivnim aktivnostima, a obitelji koje su dolazile smo držali na okupu. Na taj način smo uspjeli smanjiti broj spajanja obitelji, u odnosu na neke druge zemlje u okruženju«, navodi ona.
Podrška ženama i djeci
Danas je u šidskoj općini u tri prihvatna centra ostalo oko 400 migranata, među kojima su i obitelji s djecom.
»Crveni križ se sada bavi podrškom žena i djece u prihvatnim centrima. Kroz projekt s djecom, koji radimo uz podršku njemačke organizacije GIZ, realiziramo radionice koje održavamo tri puta tjedno. Radili smo neformalno obrazovanje, provodili zajedno s njima aktivnosti Crvenog križa kroz prevenciju trgovine ljudima, a djeca su sudjelovala i na natječajima koje smo organizirali za svu djecu iz naše općine. Također smo djecu migranata uključivali i u lokalne aktivnosti. Mislim da smo prva organizacija koja je uključila djecu migrante 2016. godine u Dječji tjedan i u utrku Za sretnije djetinjstvo. Kroz projekt osnaživanje žena migrantkinja, koji realiziraju Crveni križ Šid, Crveni križ Beograd i Crveni križ Kikinda, one imaju priliku učiti engleski jezik i nakon toga dobiti certifikat. Imaju mogućnost završiti i obuku za frizera i manikira. Završetkom tih tečajeva one će imati mogućnost jednoga dana baviti se tim poslom, ma gdje budu živjele.«
Riječi zahvale
Danas, nakon dužeg vremena boravka migranata u šidskoj općini, stječe se dojam da se lokalno stanovništvo naviklo na pridošlice s Bliskog istoka, ali i oni na lokalno stanovništvo. Do sada su dosta naučili o kulturi i običajima sredine u kojoj borave i kako i sami kažu, zadovoljni su gostoprimstvom Šiđana.
»Od Grada Sombora dobili smo pohvale da djeca koja su kod njih došla iz Šida znaju dosta o aktivnostima Crvenog križa, posebno o trgovini ljudima. To nam je dokaz da smo nešto postigli. Veliki broj migranata koji je ovdje boravio i koji su nakon izvjesnog vremena otišli u neke od europskih zemalja nam se redovito javlja i obavještavaju nas o njihovom sadašnjem statusu. To nam je potvrda da smo uradili pravu stvar u trenutcima kada im je ruka prijateljstva i podrška bila najpotrebnija«, kaže na kraju razgovora Dušica Poletan.
S. Darabašić
