Arhiv tekstova
Put u Europu
Boravku hrvatskog premijera Ive Sanadera u Beogradu, prvom službenom posjetu jednog hrvatskog premijera Srbiji i Crnoj Gori od osamostaljenja Hrvatske, u obje je države prethodilo više emisija na nacionalnim televizijama u kojima su politički predstavnici, analitičari i anketirani građani davali svoje stavove o dolasku Sanadera u glavni grad istočnoga susjeda, s kojim je prije nesto više od deset godina jedina poveznica bio rat. Uglavnom su građani i političari, osim onih manje brojnih ekstremnih, podržavali nastavak normalizacije odnosa ovih susjeda, dok su nacionalne manjine u njemu prepoznavale i veću simboličnu vrijednost, prije svega na temelju najavljenog potpisivanja međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina.
SUSRET SANADER – MAROVIĆ: Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader je svečano, uz sve državničke počasti, dočekan 15. studenoga pred Palačom federacije u Novom Beogradu, gdje se najprije sastao s predsjednikom Srbije i Crne Gore Svetozarom Marovićem.
»Budućnost Hrvatske i Srbije i Crne Gore je u Europi koja se ujedinjuje«, izjavio je Sanader nakon tog susreta. Hrvatski premijer i predsjednik Srbije i Crne Gore ocijenili su da su odnosi dviju država sve bolji i da obje zemlje teže europskim vrijednostima, poštivanju europskih standarda, demokracije, vladavini prava i poštivanju ljudskih i manjinskih prava.
»Što prije Hrvatska počne s euroatlanskim integracijama, bit će bolje i ostalim zemljama regije, to će ubrzati europski put i Srbiji i Crnoj Gori«, kazao je Sanader, što je potvrdio Marović, kazavši da je hrvatski primjer za našu zemlju »instruktivno, i dragocjeno iskustvo«, te dodao da u odnosima s Haškim sudom SiCG mora učiniti neke bolne korake, kao što je to učinila i Hrvatska.
Predsjednik SiCG-a je posebno važnom ocijenio izjavu premijera Sanadera da će vizni režim ostati liberaliziran, unatoč obvezama koje će Hrvatska imati s približavanjem Europskoj Uniji. Istaknuo je također sjajne perspektive u razvoju gospodarskih odnosa.
Pozdravljajući odluku Beograda o demilitarizaciji granice, Sanader je kazao da je to važan korak u normalizaciji odnosa između Hrvatske i SiCG-a, koji nema alternative. Premijer Sanader također je istaknuo i važnost jačanja gospodarskih odnosa, čemu je pridonio i Sporazum o slobodnoj trgovini. Uz to je, kao jedan od prioriteta, istaknuo problem nestalih osoba i rekao da Hrvatska još uvijek traži rasvjetljavanje sudbine 1.200 nestalih. Govoreći o prioritetu rješavanja humanitarnih pitanja, spomenuo je i pitanje povratka izbjeglica te povrata imovine, naglasivši da je to isključivo financijsko i tehničko, a ne političko pitanje.
O razgovorima predsjednika Marovića i premijera Sanadera objavljena je zajednička izjava, u kojoj se među ostalim ističe »da su RH i SiCG zainteresirane za rješavanje svih preostalih otvorenih pitanja i uspostavu dobrosusjedskog partnerstva, na temeljima ravnopravnosti, uzajamnosti, povjerenja i zajedničke vizije europske budućnosti našeg dijela Europe, kao i za dovršetak procesa normalizacije u svim područjima uzajamne suradnje«.
Hrvatski premijer Ivo Sanader i izaslanstvo koje su još činili ministar gospodarstva Branko Vukelić, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević i glasnogovornik Vlade RH Ratko Maček posjetili su i Skupštinu SiCG, gdje ih je primio predsjednik parlamenta Zoran Šami.
SASTANAK DVA PREMIJERA: »Okrenuti smo prema budućnosti, ali ne zaboravljamo prošlost«, izjavio je premijer Ivo Sanader nakon susreta sa srbijanskim kolegom Vojislavom Koštunicom u Beogradu te naglasio da dogovoreno rješavanje sudbine nestalih mora biti apsolutni prioritet u radu dviju vlada.
Sanader je, govoreći o problemima povratka izbjeglica na zajedničkoj konferenciji za novinare, ponovio da povrat imovine izbjeglim Srbima nije političko, već tehničko i financijsko pitanje, i najavio da će do kraja godine biti vraćena sva imovina, u skladu sa sporazumom hrvatske Vlade i zastupnika srpske manjine u Saboru.
Obojica premijera naglasila su povijesno značenje potpisanog Sporazuma o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina, srpske i crnogorske u Hrvatskoj i hrvatske u SiCG.
Koštunica je također suglasan da je njihov susret u Beogradu doprinos normalizaciji odnosa dviju zemalja, ukupnoj stabilnosti u regiji te približavanju dviju zemalja Europskoj Uniji i euroatlanskim integracijama. »Odnosi Hrvatske i Srbije od velike su važnosti za stabilnost u regiji.
Unapređenje naših odnosa okvir je za rješavanje mnogih pitanja, kako onih naslijeđenih iz prošlosti, tako i onih koja nas okreću budućnosti i EU«, izjavio je Koštunica.
»Odnosi Hrvatske i SiCG su ključ mira i trajne političke stabilnosti u ovom dijelu Europe i građani naših država su nakon 14 godina ratova i sukoba to zaslužili«, rekao je Sanader.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o transferu 42 srpska zatvorenika iz Lepoglave u SiCG, premijer Sanader je kazao da su tijekom dana o tome razgovarali ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt i ministar za ljudska i manjinska prava SiCG-a Rasim Ljajić, te da je dogovoreno da se problem počne rješavati sukladno europskim konvencijama te vodeći računa o političkoj osjetljivosti u Hrvatskoj. Dodao je da zasad nije postignut ni jedan dogovor, ali da će se za tri do pet osoba pokušati naći brzo rješenje.
POTPISAN SPORAZUM O ZAŠTITI MANJINA: Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i ministar za ljudska i manjinska prava Državne Zajednice Rasim Ljajić potpisali su Sporazum između Republike Hrvatske, te Srbije i Crne Gore o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj.
Na potpisivanje ovog međudržavnog sporazuma čeka se već nekoliko godina. Budući da je on po pravnoj važnosti iznad postojećih zakona o manjinama koje su donijele ove dvije države, te da se u njemu, iako se ne spominje sama riječ reciprocitet, na njemu temelji novi međudržavni odnos u poštivanju prava manjina, važnost ovog Sporazuma za Hrvate u SiCG je više nego jasna, osobito stoga što omogućuje ovdašnjim Hrvatima da dobiju tretman i financijsku potporu od države u kojoj žive, poput one koju već nekoliko godina uživaju Srbi u Hrvatskoj.
Potpisivanje Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, ocijenio je hrvatski premijer Ivo Sanader, veliki je iskorak te »potvrda da nacionalne manjine u dvije zemlje nisu problem, opterećenje, već šansa za razvoj i obogaćenje jednog društva«.
SUSRET S VOJVOĐANSKIM HRVATIMA: Predstavnici hrvatske nacionalne manjine u SiCG, koji su se sastali s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u Beogradu, pozdravili su potpisivanje Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina, izrazivši nadu da će primjena tog sporazuma značiti veću pravnu i drugu sigurnost za hrvatsku manjinu u SiCG. Izaslanstvo vojvođanskih Hrvata činili su predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović, potpredsjednici HNV-a: mr. Mato Groznica, Stipan Šimunov, vlč. Josip Pekanović i Branko Horvat, te predsjednik DSHV-a Petar Kuntić.
»Ovo je povijesni događaj koji će sigurno pridonijeti poboljšanju političkog i psihološkog ozračja te jačanju osjećaja sigurnosti kod hrvatske manjine u Srbiji«, kazao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović, dok je Ivo Sanader rekao kako će se Hrvati u SiCG moći ubuduće pozivati na ovaj Sporazum, te da je prioritet raditi na suzbijanju razbijanja hrvatskog korpusa u SiCG.
Potpredsjednik HNV-a Branko Horvat je rekao kako treba raditi na poboljšanju slike o hrvatskoj zajednici u SiCG, mr. Mato Groznica je govoreći o manjinama kao mostovima suradnje između dviju država istaknuo potrebu konkretne podrške matične države, vlč. Josip Pekanović je ukazao hrvatskom premijeru na problem podjele hrvatske zajednice na Hrvate, Bunjevce i Šokce, Stipan Šimunov je ukazao na nužnost potpore Republike Hrvatske u dodatnoj edukaciji prosvjetnih radnika koji u Vojvodini predaju na hrvatskom jeziku, a Petar Kuntić je ukazao na važnost kontrole sprovođenja potpisanog Sporazuma o međudržavnoj zaštiti manjina, te istaknuo potrebu integracije Hrvata u društveno-politički život zemlje u kojoj žive, bez skrivanja vlastitog identiteta.
»Put od potpisivanja Sporazuma do njegove implementacije je dug, no, mi imamo čvrsta jamstva predsjednika SiCG Svetozara Marovića i srbijanskog premijera Vojislava Koštunice. Ukoliko bi negdje zapelo, mi bismo stupili u izravnu komunikaciju s njima«, zaključio je Sanader ističići kako ovaj dokument jamči Hrvatima kulturnu autonomiju, sva prava koja imaju i Srbi u Hrvatskoj, te da će se na temelju njega ujednačiti tretiranje nacionalnih manjina u ovim susjednim državama.
KONKRETNI REZULTATI BEOGRADSKIH PREGOVORA: U kasnijem razgovoru s novinarima hrvatskih redakcija u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, premijer Sanader je, zamoljen da komentira neke izjave u javnosti o neprikladnosti njegova dolaska u Beograd tri dana uoči obljetnice pada Vukovara, upitao: »Gdje je granica, tri dana prije ili šest dana prije? U Domovinskom ratu, koji nam je nametnut, mi smo pobijedili i ne trebamo imati kompleks ni prema kome«, naglasio je.
Sanader je hrvatskim novinarima također rekao kako je tijekom posjeta dogovoreno da se Hrvatskoj već u petak (19. studenoga) vrate zemljišne knjige i ostala dokumentacija, odnesena tijekom rata iz Dvora na Uni. Riječ je o 3,5 tone dokumentacije. Dogovoreno je i da se idućeg tjedna u Vukovar vrati kulturno blago iz franjevačkog samostana, a vrlo uskoro Hrvatskoj bi mogla biti vraćena i umjetnička zbirka nađena u Apatinu.
Tema povrata lipicanaca u Hrvatsku nije bila tema razgovora, jer kako je rekao premijer Sanader, krađa ne može biti tema političkih razgovora, te se očekuje da pravna država Srbija riješi taj problem.
Sanader je na upit novinara koliko nacionalne manjine u Hrvatskoj dobivaju godišnje financijskih sredstava potpore kazao: »Mi smo formirali Savjet za nacionalne manjine koji je preuzeo obvezu da dijeli novac koji u proračunu država odredi za nacionalne manjine. Vlada se uopće ne mješa u razdiobu tih sredstava. Najavili smo za sljedeću godinu 10 posto poveća-nja tih sredstava, ali ne zato, kako to neki danas komentiraju, jer HDZ-u treba glasova, već je to bio zahtjev, odnosno prijedlog Savjeta za nacionalne manjine. Tako će za 2005. godinu ta suma iznositi oko 24 milijuna kuna za sve nacionalne manjine, što je daleko više od sredstava koja se ovdje izdvajaju za nacionalne manjine«, zaključio je Sanader.
Na kraju boravka u Beogradu, prvom službenom posjetu nekog hrvatskog premijera SiCG, Sanader se u zgradi Veleposlanstva RH sastao s beogradskim nadbiskupom Stanislavom Hočevarom.
BEOGRADSKI MEDIJI O MEĐUDRŽAVNOM SUSRETU: Beogradski elektronski i tiskani mediji s velikom su pozornošću popratili posjet hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu. Beogradska Politika prenosi Tanjugov intervju s premijerom Ivom Sanaderom, pod naslovom ‘Niz bolnih tema’ i podnaslovom ‘Europa je pozdravila moj posjet Beogradu’. Ističe se i Sanaderova ocjena da je Sporazum o zaštiti prava nacionanih manjina povijesni sporazum između Hrvatske i Srbije i Crne Gore.
Danas kao osobu dana u svojoj rubrici ‘Ličnost’, pod naslovom ‘Od književnosti do politike’, predstavlja biografski portret Ive Sanadera.
IZ KUTA SVJETSKIH MEDIJA: Svjetske novinske agencije podrobno su izvještavale o posjetu premijera Sanadera Beogradu, ocijenivši da bi taj posjet mogao značiti prekretnicu u odnosima dviju bivših jugoslavenskih republika i ratnih neprijatelja.
Reuters je posebnim tekstom predstavio kronologiju odnosa nakon odcjepljenja Hrvatske od SFRJ. Slovenska tiskovna agencija (STA), prenosi i riječi šefa Koštuničina kabineta koji je kazao da će jedna od tema biti i sportske prirode, tj. kandidatura SiCG za svjetsko prvenstvo u košarci 2010. godine te ponuda Hrvatskoj, Sloveniji i BiH da sudjeluju kao suorganizatori.
