Arhiv tekstova

Profil prosječnog potencijalnog gosta, kojeg smo opisali u prethodnom nastavku ovoga feljtona, je bitna smjernica za određivanje ciljne grupe, jer ukazuje na polje interesiranja, socijalni i materijalni status, sklonosti i navike korisnika usluga seoskog turizma. Ali od turističko-geografskog položaja, prometne povezanosti, pristupačnosti, stupnja razvijenosti turizma odnosno spremnosti lokalne zajednice za bavljenje ovom vrstom turizma ovisi hoće li zamišljena ponuda dotičnog turističkog proizvoda seoskog turizma biti namijenjena lokalnom, regionalnom ili širem tržištu. 

 

Oglašavanje i prodaja

 

U idealnim uvjetima poželjan je nastup na sva tri tržišta. Na temelju toga osmišljavaju se i provode marketinške aktivnosti i uspostavljaju kanali prodaje. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti oglašavanju (reklamiranju) u medijima masovne komunikacije i sačiniti određene analize kao što su na primjer:

 – TV i radio – koji teritorij pokrivaju, gledanost odnosno slušanost, njihov programski profil;

 – dnevne i tjedne novine i časopisi – rasprostranjenost prodaje i naklada, tko ih kupuje i čita, kome su namijenjene (stručnim licima ili široj publici);

 – internet – posjećenost web stranice, postoji li link (veza) s drugim web stranicama (preporuka je da se ima vlastita web stranica za prezentaciju);

 – razni tiskani (stalni ili prigodni) materijal – način, mjesto i vrijeme distribucije, tiraži.

Ovakvim pristupom efikasnije se može doprijeti do budućeg gosta i uštedjeti značajna novčana sredstva. Najbolji promoter i posrednik u marketingu je zadovoljan gost! Putem prepričavanja svojih neposrednih pozitivnih dojmova postaje tzv. živa reklama.

Kulturni turizam                                                                                                                    

 

Seoski turizam ima još jedan važan adut. Pomenuto je već da je seoski turizam pojavni oblik ruralnog turizma, ali ga prožima i kulturni turizam. Svjetska turistička organizacija dala je dvije definicije kulturnog turizma:

 – u užem smislu kulturni turizam podrazumijeva kretanje ljudi s jakom kulturnom motivacijom što obuhvaća interesiranje za umjetnost, putovanja na festivalske i druge kulturne događaje, posjet kulturno-historijskim znamenitostima i spomenicima; to označava putovanje ljudi s »visokom« kulturom;

 – u širem smislu kulturni turizam obuhvaća sva kretanja ljudi zbog zadovoljavanja ljudskih potreba za raznovrsnošću, usmjerenim ka povećanju kulturnog nivoa pojedinaca, stvaranju novih iskustava i znanja. Kulturni turizam se može ukratko definirati kao turizam zasnovan na lokalnim i regionalnim kulturnim resursima. Ovo uključuje kulturno naslijeđe i tradiciju, jezik, povijest, pejzaže, izgrađeno okruženje i očuvanu arhitekturu, kulturne aktivnosti poput festivala i običajnih manifestacija, raznih umjetničkih i etnografskih postavki i galerija, ali također i atrakcija vezanih za način proizvodnje, zanate, društvenu povijest i način života. 

Seoski turizam ima ne samo materijalne već i nematerijalne efekte kao što su razvijanje svijesti i briga o vlastitim kulturnim vrijednostima, očuvanje i kreiranje kulturnog identiteta, pozitivnog imidža i afirmacije lokalne zajednice. Tako nematerijalni efekti mogu dati i smisao sadržaja načina života – u promatranom slučaju prije svega kao gospodarsku djelatnost, kao važan izvor dopunske zarade uz osnovnu djelatnost, odnosno poljoprivredu. Na taj način očuvanje i unaprjeđenje nematerijalnog (kulturnog) naslijeđa postaje bitan, a ponegdje i glavni potencijal razvoja.

Uvjeti bez kojih se ne može

 

Ako ne postoje elementarni uvjeti, koji su ništa drugo nego ono što gost u startu pri odluci da posjeti neku destinaciju s razlogom očekuje, nema razvoja turizma! A to su uvjeti bez kojih se ne može: 

– sigurnost, kako pri putovanju, tako i tijekom boravka,

– higijena,

– prometna pristupačnost (ne samo u smislu dobrih cesta već i opremljenost putnih pravaca potrebnim sadržajima),

– ugodan doček i boravak (ni pretjerana prisnost, a neljubaznost i bahatost su isključeni),

– osjećaj doživljavanja nečega novog u pozitivnom smislu,

– gostoljubivost bez predrasuda ne samo domaćina već i cjelokupne zajednice i

– primjerena uređenost destinacije.

To je Conditio sine qua non, jer turizam je unovčavanje kulture življenja!

Atila Dunđerski