Arhiv tekstova

U današnje vrijeme interesiranje za seoski turizam je u stalnom porastu, kako onih koji bi se željeli baviti ovom vrstom turizma tako i korisnika ovih turističkih usluga – turista. Suvremeni turizam sve više prepoznaje i uključuje u ponudu manje, još neafirmirane destinacije. One se po pravilu mogu naći većinom u ruralnim područjima. Po kriteriju OECD (Organization for Economic Cooperation and Development – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), ruralna područja su ona područja u kojima je gustina naseljenosti ispod 150 stanovnika po četvornom kilometru, a po kriteriju Europske unije za prag se uzima 100 stanovnika po četvornom kilometru.

 

Ruralni turizam, seoski turizam, agroturizam. Je li sve to isto?

 

U svakodnevnom komuniciranju često se susrećemo s pojmovima kao što su ruralni turizam, seoski turizam, agroturizam. Postavlja se pitanje je li to sve isto?

Ruralni turizam, kao što i ime kazuje, odvija se na ruralnom području i ima šire značenje, odnosno više pojavnih oblika kao što su seoski, izletnički, tranzitni, vinski, gastroturizam, lovni i ribolovni turizam, turizam u nacionalnim parkovima i zaštićenim dijelovima prirode, vjerski i kulturni turizam, zdravstveni (banje), manifestacijski, turizam posebnih interesiranja (avanturistički, cikloturizam, planinarenje, turizam vezan za razne sportsko-rekreativne aktivnosti ) i druge brojne vrste.

Seoski turizam usredotočen je na pružanje turističkih usluga na selu i tu spadaju agroturizam (turizam na poljoprivrednom gospodarstvu) kao i potrebna turistička infra i suprastruktura neophodna za bavljenje ovim  turizmom  kao što su smještajni i degustacijski objekti u selu, okolna izletišta, etno-sela, etnografske i druge zbirke i postavke, razne seoske manifestacije s folklorom i slično.

Agroturizam je turizam na poljoprivrednom kućanstvu ili gospodarstvu ili turističkom poljoprivrednom obiteljskom gospodarstvu. Odnosi se isključivo na oblik turističke usluge koja je dodatna (dopunska) djelatnost na gospodarstvu s aktivnom poljoprivrednom djelatnošću, u sklopu koje se nude proizvodi (hrana i piće) proizvedeni na takvom gospodarstvu.  

Iz navedenog slijedi da je agroturizam pojavni oblik seoskog turizma, dok je seoski turizam pojavni oblik ruralnog turizma.

 

Popularnost seoskog turizma

 

Zašto je seoski turizam sve popularniji? Nesumnjivo, za pružatelje usluga u seoskom turizmu bitan razlog je ekonomski, odnosno mogućnost ostvarivanja dodatne zarade/izvora prihoda, napose za vlasnike poljoprivrednog kućanstva odnosno gospodarstva (agroturizam).

To se ogleda u mogućnosti plasmana viška proizvoda s gospodarstvima po povoljnijim, po pravilu većim cijenama nego na uobičajen način putem tržnice, tržnih centara, otkupnih stanica i slično, odnosno u uređenju i aktiviranju neiskorištenih i/ili zapuštenih dijelova gospodarstva, kućanstva i viška prostora koji trenutno nisu u funkciji te predstavljaju »teret«, a mogli bi se adaptirati u turističke svrhe omogućivši tako dodatni prihod i samozapošljavanje članova kućanstva.

Turizam, odnosno turistička djelatnost pridonosi oživljavanju sela, što je u današnje vrijeme izuzetno važno jer smo svjedoci da se kod nas ruralna područja masovno napuštaju i prazne, a sela izumiru i polako nestaju. Razvojem seoskog turizma ovaj trend se može zaustaviti ili čak i preokrenuti. Dobar primjer za to su zemlje s razvijenim seoskim turizmom kao što su na primjer Austrija, Francuska, Italija, Njemačka, Slovenija i Švicarska. Imajući u vidu održivi razvoj i ekološke aspekte, seoski turizam omogućava i doprinosi poboljšanju infrastrukture, osobnog i društvenog standarda života, oživljavanju starih zanata, uređenosti sela, novim mogućnostima za zapošljavanje, afirmiranju lokalnih prirodnih i antropogenih turističkih motiva kao i očuvanju i prezentaciji vlastitog načina života, kulturne baštine i praktičnih znanja naslijeđenih od prethodnih generacija, dajući tako i doprinos samopoštovanju lokalne zajednice.

S druge strane, vidljive su i promjene u turističkim kretanjima, što se ogleda u »otkrivanju« novih destinacija. Suvremeni turist traži doživljaj baziran na atraktivnosti i autentičnosti. Zasićen je masovnim turizmom afirmiranih turističkih destinacija u kojima jeste kvaliteta usluge/turističkog proizvoda na za njega očekivanom nivou, ali je uniformirana. Zbog toga se sve češće opredjeljuje za manje, još neotkrivene destinacije gdje može saznati i doživjeti nešto novo (tzv. pozitivni adrenalin), često odričući se svjesno svog (domicilnog) praga komfora samo iz jednog razloga – novog iskustva i doživljaja. Seoski turizam je za to idealan.