Arhiv tekstova

Iako je Palić prvo stekao banjsku reputaciju, i to zbog ljekovitih svojstava jezerske vode, malo je poznato da je krajem XIX. vijeka Palić, osim banjskog, imao itekako razvijen sportski život koji je pridonio kako razvoju opće fizičke kulture i sporta, tako i razvoju turizma.

Izgradnjom željezničke pruge Subotica – Segedin 1869. godine (dio magistrale Segedin – Rijeka) Palić dobija suvremenu i efikasnu prometnu povezanost sa svim značajnijim gradovima Panonske nizine u kojima se već vidi značajan razvoj i napredak industrije, trgovine, bankarstva i poduzetništva u uslužnim djelatnostima, što uvjetuje nagli porast građanske klase kao glavnog konzumenta upražnjavanja slobodnog vremena putovanjima i odmorom izvan svog domicila. Sve se više propagira zdrav način života koji se ogleda ne samo u svojevrsnom »povratku prirodi« već i u počecima aktivnog bavljenja sportom i to po starogrčkim uzorima kao osnovom za dobro zdravlje i psihofizičku kondiciju. Nastaju prva sportska društva i klubovi, a također pojavljuju se i novi sportovi za koje se grade namjenski tereni. Dotadašnje discipline koje su bile samo zabava za aristokraciju dobijaju svoja striktna pravila pri njihovom upražnjavanju. Zahvaljujući građanskoj klasi sport ulazi na velika vrata u svakodnevni život.

 

Uvođenje tjelovježbe u škole

 

Značajan moment je i uvođenje tjelovježbe kao obavezan predmet u subotičkoj gimnaziji školske 1867./68. godine. Dr. sc. Dragutin Rajić ističe da sredinom XIX. vijeka bavljenje sportom nije imalo svoj organizirani oblik i isključivo je bio privilegij bogatog sloja ljudi. Istina, neki istraživači govore o fizičkoj aktivnosti mladih, međutim sve se svodilo na igru i zabavu u slobodnom vremenu. Tek uvođenjem nastave tjelovježbe u redovan plan i program školstva počinje ozbiljnije bavljenje mladih sportom. Izvannastavne aktivnosti u školama u pogledu tjelovježbe nisu zadovoljavale njihove potrebe, pa se počelo razmišljati o osnivanju sportskih društava.

Ovaj trend nije zaobišao ni Suboticu i Palić. Prvo je u gradu osnovano Umjetničko klizačko društvo 1876. godine, a 1878. Lawn Tennis club Palić (danas TK Palić 1878), jedan od najstarijih aktivnih klubova u Europi. Braća Nándor i Lajos Vermes 1878. osnivaju Subotičko gimnastičko društvo (Szabadkai torna egylet), a u organizaciji ovog društva 26. kolovoza 1880. godine održano je prvo službeno natjecanje, realizirano u skromne tri discipline iz dvije sportske grane – bacanju kugle, skoku u dalj i hrvanju – prva Palićka olimpijada!

 

Kako je sve počelo?

 

A kako je sve počelo? Barun Lajos Vermes (Nagybudafalvi Vermes Lajos) iz ugledne bogate aristokratske obitelji, renesansnog pogleda na svijet, svestrani sportaš, shvativši da stiže jedno novo doba, 1876. odlazi u Napulj da s Mironovog Diskobolosa – bacača diska uzme »mjeru« i napravi u subotičkoj gvožđari isti takav sportski rekvizit. Vodila ga je ideja o osnivanju sportskih igara i namjera da se nastavi tradicija drevnih olimpijskih igara. Subotički plemić zapravo je bio preteča baruna Pierrea de Coubertina i sasvim je moguće da je Coubertin samo iskoristio Vermesovu inicijativu tim prije što su se prve palićke igre održale 16 godina prije prvih modernih igara 1896. Coubertin svoje sportsko društvo osniva tek pet godina poslije Vermesovog, 1883. godine, kada su palićke igre već postojale.

Drugo natjecanje održano je 17. srpnja 1881. godine sa znatno obogaćenim programom, u sedam disciplina (hodanje na 7 km, boks, mačevanje, trčanje na kratke staze, bacanje kugle, gimnastika i plivanje). Mačevanje kao natjecateljsku disciplinu Vermes uvodi iz praktičnih razloga – osamdesetih godina XIX. vijeka sport je bio izrazit privilegij uskog kruga imućnih i aristokracije. Time je osigurao da igre budu privlačne i za višu klasu, a Palić je zahvaljujući igrama postao atraktivniji jer više nije bio samo banja i lječilište već i poznati sportski centar. Usprkos protivljenju nekih suosnivača, Vermes u svoje sportsko društvo počinje učlanjivati i obične građane što će se za samo nekoliko godina pokazati kao odlučujuće u omasovljenju i popularizaciji Palićke olimpijade.

 

Šampionska disciplina

 

Povećanjem broja disciplina uvodi se i »šampionska disciplina« za koju se uvodi posebno pravilo. Konačno osvajanje titule u disciplini označenoj kao šampionskoj bilo je vezano za tri uzastopne pobjede iz iste discipline ali na tri uzastopna natjecanja, pri čemu norme nisu bile propisane, ali je postojao uvjet da je postignuti pobjednički rezultat uvijek morao biti bolji od prethodnog pobjedničkog rezultata istog natjecatelja s prošlog natjecanja u istoj disciplini. Drugim riječima, samo pobjeda na tri uzastopna natjecanja u istoj disciplini nije bila dovoljna za konačno osvajanje »šampionske titule«. Ukoliko je, na primjer, treći pobjednički rezultat istog natjecatelja u istoj disciplini bio lošiji od njegovih pobjedničkih rezultata u istoj disciplini s prethodnih natjecanja, natjecatelj bi na sljedećem natjecanju počinjao sve ispočetka.

Godine 1884. uvode se discipline u veslanju i, ono što će biti od velikog značaja za dalji razvoj sportske infrastrukture na Paliću, biciklizam, odnosno vožnja velosipeda. Izgrađuje se i trkališna staza elipsastog oblika dužine 225 metara, okružena tribinama, takozvana zatvorena arena, prvi objekt te vrste u Mađarskoj. Ove godine održana su i prva zimska natjecanja: utrka jedrilica na ledu i bicikala s jedrima na ledu (sic!).