Arhiv tekstova
Tjedni vremeplov
Disertacija za Hrvatsku
15. listopada 1874. godine osnovano je Hrvatsko planinarsko društvo, dok je prvo planinarsko društvo u Europi osnovano u Londonu 1857. godine. Dr. Đuro Pilar, mineralog i geolog, prihvatio je ideju Bude Budisavljevića o osnutku planinarskog društva te su njih dvojica poradili na dokumentima potrebnim da se društvo registrira. Prvi predsjednik Hrvatskoga planinarskoga društva bio je Josip Šloser, liječnik i botaničar, a u upravni odbor ušli su Ljudevit Vukotinović, liječnik i botaničar, Spiridon Brusina, zoolog, Mijo Kišpatić, mineraklog, Petar Matković, geograf te August Šenoa.
16. listopada 1978. godine izabran je Karlo Wojtyla, krakovski nadbiskup i kardinal, za papu. Novi je poglavar Katoličke crkve uzeo ime Ivan Pavao II.
16. listopada 1982. godine umro je Jakov Gotovac, hrvatski skladatelj. Rođen je 11. listopada 1895. godine u Splitu. Nakon kratkoga studiranja prava u Zagrebu odlazi u Beč gdje studira glazbu, no više na njega utječe Antun Dobronić, uz kojeg se oduševljava narodnom glazbom. U Šibeniku osniva Filharmonijsko društvo (1922. godine), a godinu dana kasnije seli se u Zagreb. Bio je dirigent opere Hrvatskog narodnog kazališta i zborovođa akademskog društva Mladost. Osim mnoštva orkestralnih kompozicija, pravih bisera hrvatske glazbene baštine, komponirao je i operu Morana. Ero s onoga svijeta, komična opera skladana na libreto Milana Begovića, praizvedena je 1935. godine. Prevedena je na devet jezika i izvedena na mnogim svjetskim pozornicama.
17. listopada 1917. godine rođen je Mak Dizdar, hrvatski književnik.
17. listopada 1929. godine strijeljan je u Puli Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma, hrvatski rodoljub. Zakon o zaštiti države omogućio je osnivanje Posebnih sudišta, koja su izricale teške kazne protivnicima Musolinijeva režima. U Istri i Dalmaciji je taj sud na teške kazne osudio mnoge hrvatske rodoljube, a petero je okrivljenika strijeljano. Gortan je uhićen 16. listopada. Istoga je dana održana rasprava i donesena je presuda, koja je i izvršena idućega dana, hicem u leđa.
17. listopada 1991. godine Iločani su pod pritiskom Jugoslavenske narodne armije morali napustiti svoj grad. Ilok i okolna sela su opljačkana, a u Lovasu je likvidirano tridesetak mještana. Međunarodni su promatrači egzodus Srijemaca popratili riječima kako je Jugoslavenska narodna armija učinila velike korake prema uspostavi mira na kriznom slavonskom području. Slična je retorika nastavljena i za događanja na vukovarskome području.
18. listopada 1692. godine početa je gradnja petrovaradinske utvrde.
18. listopada 1713. godine umro je Tripo Kokolja
18. listopada 1843. godine rođen je Josip Eugen Tomić, hrvatski književnik.
20. listopada 1887. godine Nikola Tesla je patentirao svoje prve pronalaske.
20. listopada 1770. godine rođen je grof Janko Drašković, jedan od vođa Ilirskoga pokreta. Nakon europskih burnih godina, koje je svojim ratovima iznjedrio Napoleon, ustalila se politička situacija (1815.), koja je pogodovala razvoju trgovine i gospodarstva. Međutim, uslijedila su presezanja mađarskog plemstva prema Hrvatskoj. Sporadični otpori hrvatskih intelektualaca i svećenika nisu im se mogli oduprijeti. Bio je potreban širi i organiziraniji pokret. Već 1832. godine, dvije godine nakon Gajeve Kratke osnove, grof Janko Drašković objavio je u Karlovcu Disertatiu, iliti razgovor darovan gospodi poklisarom, koja je postala opće prihvaćena politička osnova hrvatskoga narodnog preporoda – bio je to prvi hrvatski nacionalni program, pisan štokavskim narječjem.
Grof Janko Drašković je u Disertaciji predlagao sjedinjenje Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Rijeke i Vojne krajine u jednu cjelinu – Veliku Iliriju. Ona bi trebala obuhvatiti i slovenske krajeve i Bosnu. Službeni jezik u Velikoj Iliriji bio bi hrvatski (štokavsko narječje), a vrhovnu bi vlast imao ban. Velika Ilirija bila bi u sastavu Ugarskoga Kraljevstva pa tako i u sastavu Austrijskoga Carstva. Drašković se zalagao za postupno reformiranje feudalnoga sustava, za humaniji odnos prema kmetovima, za razvoj industrije i trgovine, za izvoz agrarnih proizvoda, za osnivanje novčarskih i kreditnih zavoda itd.
Drašković je osnivač poznate čitaonice u Zagrebu, čija je zadaća bila okupljanje Iliraca, prikupljanje knjiga i širenje književnosti i korisnih znanosti. Umro je u Radgoni 14. siječnja 1856. godine
20. listopada 1944. godine jugoslavenski su partizani, uz pomoć snaga Crvene armije, ušli u Beograd i Dubrovnik
