Arhiv tekstova

Obrazovanje ima životnu važnost, kako za društvo tako i za pojedinca. Kada se ono u Srbiji promatra kroz brojke, situacija ne djeluje baš optimistično. Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, 14 posto stanovništva starijeg od 15 godina nema završenu ni osnovnu školu. 

Za ove prerasle osnovce na raspolaganju je 68 škola koje realiziraju program osnovnog obrazovanja za odrasle po modelu funkcionalnog osnovnog obrazovanja odraslih (FOOO). Jedina takva škola u Sjevernobačkom okrugu je OŠ Jovan Jovanović Zmaj u Subotici, a čija ravnateljica Klaudija Gubić Šelken kaže da je ona i dovoljna s obzirom na broj zainteresiranih polaznika. 

»Prosječno se svake godine upiše oko sto polaznika, od kojih najveći broj nema završen sedmi ili osmi razred, a manji je broj onih koji ju upisuju od prvog razreda«, navodi ona i dodaje da je glavni razlog upisa svim polaznicima bolja mogućnost uposlenja. 

 

Većina su mlađi

 

Gubić Šelken kaže da je u ovoj školi većina polaznika između 15 i 20 godina, te da su to oni učenici koji nisu na vrijeme završili redovnu osnovnu školu iz raznih razloga. Kako ističe, polaznici su pripadnici marginaliziranih skupina, djeca romske nacionalnosti i đaci s odgojnim problemima. Od ukupnog broja polaznika ravnateljica škole kaže da veliki postotak, više od pola, zauzimaju Romi, i to pretežito mlađi pripadnici ove nacionalne zajednice. Također, kaže i da je većina polaznika, tj. 70 posto zaposlena te da se nastava radi toga odvija u poslijepodnevnim satima. 

Ravnateljica osnovne škole za odrasle kaže da veliki broj polaznika na kraju školske godine ne završi upisani ciklus. Kao osnovni razlog tomu ističe nepohađanje redovito nastave, što je sve, kako kaže, u svezi sa specifičnim obiteljskim situacijama iz kojih polaznici dolaze. 

»Problem nezavršavanja upisanog ciklusa u subotičkoj osnovnoj školi za odrasle izraženiji je od drugih škola, jer je kod nas i iznadprosječan postotak Roma. Oni su uglavnom bivši učenici OŠ Matko Vuković i OŠ István Széchenyi te nemaju disciplinu u pohađanju nastave. Na primjer, u ovakvoj školi u Kuli nemaju ovakav problem nezavršavanja ciklusa, a ondje nema ni Roma«, ističe Gubić Šelken.

Polaznici imaju pravo po završetku osnovne upisati srednju školu kao redoviti ili izvanredni učenici (ukoliko su stariji od 17 godina). U odnosu na nekadašnju praksu, imaju i više olakšica za upis u srednje škole – polažu testove namijenjene učenicima koji su osnovnoškolsku naobrazbu stekli po modelu FOOO, dobivaju dodatne afirmativne bodove te još bodova ukoliko primaju socijalnu pomoć.  

Gubić Šelken kaže da je ove godine od 19 polaznika koji su završili osmi razred troje upisalo srednju školu kao redoviti učenici, dok je jedan polaznik nastavio obrazovanje kao izvanredan učenik jer je stariji od 17 godina. 

 

Tri godine

 

Osnovno obrazovanje odraslih, po modelo FOOO traje tri godine i ostvaruje se u tri ciklusa u trajanju od po godinu dana. U prvom ciklusu stječu se osnove funkcionalne pismenosti, u drugom i trećem – osnove općeg obrazovanja i stručne kompetencije. Prvi ciklus obuhvaća prva četiri razreda. U drugi ciklus spada peti i šesti razred, a u treći ciklus sedmi i osmi razred.

Kako kaže Gubić Šelken, prema nastavnom planu i programu osnovnog obrazovanja odraslih obujam gradiva je smanjen i primjeren za ubrzano završavanje ovog stupnja školovanja. Što se tiče predmeta, polaznici osim likovne kulture, glazbene kulture i tjelesnog odgoja, uče sve kao u redovitim osmoljetkama uz dodatne predmete digitalna pismenost, poduzetništvo i primijenjene znanosti. 

Za ovakav oblik nastave ne postoje udžbenici, a Gubić Šelken navodi da nastavnici i polaznici mogu s mrežne stranice Ministarstva prosvjete preuzeti priručnike koji su dovoljni za praćenje gradiva i polaganje ispita. 

Nastava je organizirana po blok satima, koji su skraćeni i traju 30 minuta, a polaznici su podijeljeni u sedam odjela – u prvom ciklusu ima jedan odjel, a u drugom i trećem po tri. Nastava se odvija na srpskom i mađarskom jeziku.

Nastavni plan i program osnovnog obrazovanja odraslih po modelu FOOO koji se koristi donesen je 2013. godine, a do tada se koristio onaj iz 1991. godine. Osim toga što je obujam gradiva smanjen, Gubić Šelken ističe i da je razlika u tome što su ranijih godina polaznici bili organizirani u osam razreda, a sada su podijeljeni u tri ciklusa. 

 

»Na kratkom štapu«

 

Na evidenciji subotičke filijale Nacionalne službe za zapošljavanje koja obuhvaća Sjevernobački okrug, odnosno mjesta Subotica, Bačka Topola i Mali Iđoš je 1.862 nezaposlenih bez završene osnovne škole, odnosno 1.170 nezaposlenih nema nijedan razred završen, dok 692 nezaposlenih ima završen neki od razreda. Od ukupnog broja nezaposlenih evidentiranih preko subotičke filijale, nezaposleni bez završene osnovne škole čine 18 posto. 

Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje – filijale u Subotici Dušan Torbica kaže da je, pored velikog broja građana starijih od 15 godina koji nemaju završenu osnovnu školu, dodatni problem što ima puno onih koji uopće nemaju ni namjeru završiti osam razreda. 

»Brojni su oni koji imaju završen šesti i sedmi razred, a osmi ni ne planiraju završiti. Iznenađuje me ta činjenica, napose kad su u pitanju mlađi ljudi«, kaže Torbica i dodaje da je mogući razlog tomu što još uvijek postoji mogućnost da se na određenim poslovima radi bez završene škole. Međutim, on upozorava da je rad koji se temelji na psihofizičkim sposobnostima, a ne na formalnim kvalifikacijama, uvijek »na kratkom štapu«. Kako nam kaže Torbica, gotovo za sve poslove je neophodan prvi stupanj stručne spreme. 

»Može se dogoditi da za neke poslove nije potrebno nikakvo obrazovanje, ali su oni kratkoročnog roka i to je mali broj poslova«, navodi on. 

Nacionalna služba za zapošljavanje nudi mogućnost pohađanja raznih obuka kako bi se zainteresirani usavršili za obavljanje određenih poslova. Međutim, jedan od uvjeta pohađanja obuke je završena osnovna škola, koja, kako Torbica navodi, mnogima nije prioritet.  

On napominje i kako je još davno utvrđeno da će za većinu zanimanja biti dovoljna samo obuka, jer je i ona neki vid obrazovanja te objašnjava zašto je bitno cjeloživotno učenje. 

»Ako se ide na koncept cjeloživotnog učenja, što većina pojedinaca kod nas ne shvaća kao potrebu da bi se moglo napredovati u profesionalnoj karijeri, i sam pojedinac će morati voditi računa o svom obrazovanju, ne samo društvo i država«, kaže Torbica i ističe da država mora imati mehanizme i ambijent u kojemu je moguće tako nešto i ostvariti. 

Kako u Nacionalnoj službi za zapošljavanje u Subotici navode, putem programa funkcionalnog osnovnog obrazovanja nezaposlenim osobama koje nemaju završenu osnovnu školu, a nalaze se na evidenciji Nacionalne službe, pruža se mogućnost za završetak iste uz financijsku podršku. Svake školske godine određeni broj osoba bude uključen u ovu mjeru, u ovisnosti od određene kvote za realizaciju iste, kao i od zainteresiranosti samih nezaposlenih osoba. Na primjer, u 2015. godini putem ove mjere bilo je uključeno 14 osoba, dok je svega sedam uspješno završilo upisani razred/ciklus. U 2016. godini 26 nezaposlenih osoba s evidencije Nacionalne službe je bilo uključeno u funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih, dok je njih deset s uspjehom završilo upisani razred/ciklus. Kada je riječ o 2017. godini, plan je da se putem ove mjere uključi 45 nezaposlenih osoba, a zainteresirane osobe se na upis upućuju u OŠ Jovan Jovanović Zmaj, navode u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.