Arhiv tekstova

Informiranje je temelj zajednice

Preč. Andrija Anišić, naslovni opat, urednik katoličkog lista »Zvonik« i župnik sv. Roka imenovan je ravnateljem Odjela Hrvatskog nacionalnog vijeća za informiranje na prvoj sjednici ovoga tijela koja je održana u mjesecu srpnju.
    Ciljevi i zadaća Odjela za informiranje su provođenje svih odrednica definiranih Statutom HNV-a, izvršenje odluka i zak-ljučaka Vijeća koji su povjereni Odjelu, kao i informiranje o izvršenju povjerenih poslova kada Vijeće to zatraži.
PROFESIONALIZAM: Govoreći o prijenosu osnivačkih prava NIU »Hrvatska riječ« sa Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine na Hrvatsko nacionalno vijeće, preč. Anišić naglasio je kako je u pitanju pozitivno realiziran proces. »To jest dobro rješenje, jer Hrvatsko nacionalno vijeće ima daleko bolji uvid u to što se dešava u hrvatskoj zajednici i samim tim može dati relevantnu ocjenu uređivačke politike tjednika. Profesionalizam u medijima je nužnost, a tjednik ‘Hrvatska riječ’ jedini je profesionalni medij u našoj manjinskoj zajednici, što se i vidi iz kvalitete objavljenih tekstova. Tjednik ‘Hrvatska riječ’ svojim prilozima i tematikom pokriva cijelo područje Vojvodine, a teme su raznolike. Iako tjednik ‘Hrvatska riječ’ prati također i crkvena događanja, mislim kako se to ne preklapa s prilozima koje objavljuje ‘Zvonik’, jer se radi jedino o pravovremenim informacijama koje se plasiranju, dok ‘Zvonik’ po svojoj karakteristici katoličkog lista opširnije piše o crkvenim događajima. Posve sigurno možemo reći kako je ‘Hrvatska riječ’ tjednik koji se kvalitetnim sadržajima bavi temama koje su aktualne za našu nacionalnu zajednicu. HNV se trudi podići razinu kulture u okviru hrvatske zajednice na viši stupanj, a upravo u tome može pomoći i kvaliteta i sadržaj objavljenih tekstova u tjedniku«, kaže preč. Anišić, ističući kako se mora poraditi na obnavljanju kulture čitanja.
KULTURA ČITANJA: »Možda je teško u epohi dominacije elektronskih medija poraditi na obnavljanju kulture čitanja, ali to jest nužno. Tjednik ‘Hrvatska riječ’ ima svoj profiliran oblik s kojim se može stići do čitatelja širokog dijapazona interesiranja, što je dobro, ali nužno je i što intenzivnije reklamiranje tjednika. Mislim kako je i osobna propaganda važna, koja se odvija od ‘uha do uha’. Smatram kako se ‘Hrvatska riječ’ treba promovirati čak i na svim sjednicama svih odjela HNV-a. Možda je dobra ideja pretplate HNV-a na određeni broj primjeraka ‘Hrvatske riječi’, koji bi se besplatno dijelili djeci koja pohađaju vjeronauk. Dakle, mislim pri tome na djecu, ali smatram kako se odrasli moraju navići na činjenicu da se novine kupuju, a mislim kako ni ‘Zvonik’, a ni ‘Hrvatska riječ’, nisu skupi listovi«, ocjenjuje preč. Anišić.
VAŽNOST OBAVIJESTI: Informiranje je za našu zajednicu temelj koji omogućuje razvoj i rast obrazovanja, kulture, gos-podarstva i očuvanja nacionalnog identiteta, jer bez točnih i pravovremenih informacija, kao i edukativnih tekstova, taj proces je jednostavno gotovo neostvariv. Svaki dan se uvjeravamo u to kako su ljudi neinformirani i kako svašta prihvaćaju kao istinu, jer još mnogi razmišljaju na ‘način ulice’ vjerujući u ono što se ‘čuje’. Želim istaći da HNV također mora reagirati na sve činove iznošenja neistine i krivog prezentiranja činjenica. Mora se pravodobno reagirati kako bi istina došla na vidjelo. Važno je i to što se rad HNV-a prezentira u tjedniku ‘Hrvatska riječ’, jer se time jasno vidi što su aktivnosti toga tijela i tko su ti ljudi koji pragmatično sprovode program HNV-a«, kaže preč. Anišić, nastavljajući bez dileme razgovor o nakladničkoj djelatnosti.
MOŽE LI SVATKO BITI KNJIŽARSKI IZDAVAČ: »Nakladničku djelatnost u okviru hrvatske zajednice važno je objediniti, jer ne treba biti mnogo oštrouman, a zaključiti kako knjižarski izdavač ne može svatko biti. Pojavu mnoštva takozvanih knjižarskih izdavača i ‘izdavačkih poduhvata’ u hrvatskoj zajednici smatram krajnje lošom. Moja vizija je da bi izdavačka djelatnost morala, ali sveobuhvatno, ići u okviru Novinsko izdavačke ustanove ‘Hrvatska riječ’, dok bi crkvena izdanja, dakle djela s vjerskom temom, trebala biti tiskana u okviru Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost ‘Ivan Antunović’, a naravno, mogu se raditi i zajednička izdanja. Uvijek je loše kada se amateri bave izdavaštvom. I u oblasti nakladničke djelatnosti osnovni kriterij mora biti profesionalizam«, kategoričan je preč. Anišić, a po njemu i književnu časopisnu produkciju hrvatske nacionalne zajednice treba objediniti u okviru Novinsko izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«.
PRAKTICIRATI ONO ŠTO JE KORISNO: »Časopis za književnost, umjetnost i znanost ‘Klasje naših ravni’ utemeljen je 1935. godine, a obnovljen 1996. godine. Dakle, ako već imamo postojeći časopis, nema potrebe za pokretanje novoga, a časopis ‘Klasje’ bi se jednostavno morao objavljivati u okviru NIU ‘Hrvatska riječ’, a što je opet i interes HNV-a kao osnivača, a koje teži podići razinu kulture u okviru hrvatske zajednice na viši stupanj, kako sam to već napomenuo. Još jedan časopis nije nam potreban, uopće, u svim segmentima kulture mora se ići na objedinjavanje, a zadaća HNV-a je i prezentiranje takve težnje«, iznosi o pragmatici prakse u oblasti kulture preč. Anišić.
INFORMACIJE MORAJU BIT OBOSTRANE: »Smatram kako Hrvatsko nacionalno vijeće funkcionalno vrši svoje zadaće i obveze, dakle opravdava svoju svrhu, neusporedivo je češće u javnosti nakon konstituiranja svih svojih tijela, a podjele su nestale u HNV-u. Vijeće javno prezentira svoj rad preko stranica ‘Hrvatske riječi’, a u tijeku su i razgovori između predsjednika IO HNV-a Laze Vojnića Hajduka i predstavnika hrvatskih udruga, što odista zaslužuje maksimalnu podršku, jer se tijekom tih razgovora ostvaruju direktni kontakti i tu se onda može razgovarati o aktualnim problemima. To jest put upoznavanja, zbližavanja i rješavanja problema. No, informacije uvijek moraju bit obostrane, što znači obostrani angažman, kako HNV-a, tako i hrvatskih udruga«, kaže preč Andrija Anišić