Arhiv tekstova

Kako, molim?

EU­RO­PA JE PRO­PA­LA STVAR

Mislim da mogu unijeti nešto novo na hrvatsku političku scenu. Prije svega brigu o dostojanstvu hrvatskog čovjeka, koje je dobrano pogaženo. Tko ga je i zbog čega pogazio? Gazi ga se dugo. Ponajprije stalnim dodvoravanjem Europi i raznoraznim ustupcima s naše strane. Ponašamo se kao da Hrvatska nije samostalna država i kao da za njezinu samostalnost nije palo toliko žrtava. Prema nama se ponašaju podcjenjivački. Zbog čega se dodvoravamo? Oni moraju biti sretni zbog toga što Hrvatska želi ući u njihovu zajednicu! Ma koja ujedinjena Europa? Nema od toga ništa! Sad se govori da bi Hrvatska navodno mogla postati članica ujedinjene Europe 2011. godine. Oni će se, zapamtite, do tada raspasti! Miroslav Blažević, predsjednički kandidat, Slobodna Dalmacija, 9. listopada
IZ­O­STA­LA HO­MO­GE­NI­ZA­CI­JA

Srpske vlasti sada imaju novi, veoma uvjerljiv dokaz da međuetnički odnosi u Vojvodini nisu destabilizirani. To, naime, pokazuju rezultati posljednjih izbora za pokrajinsku skupštinu i općinske organe lokalne samouprave. Pripadnici nacionalnih manjina, a među njima i Mađari, sada nisu glasovali isključivo za predstavnike »svojih« političkih stranaka s jasnim nacionalnim predznakom. Ovoga puta, očigledno, nije došlo do takozvane nacionalne homogenizacije manjinskog biračkog tijela, kao u vrijeme režima Slobodana Miloševića kada su nacionalne manjine zaista bile ugrožene nacionalističkom državnom politikom. Sudeći po ovakvim izbornim rezultatima – a to će reći po činjenici da ovoga puta nije došlo do nacionalne homogenizacije manjina – moglo bi se zaključiti kako se one ne osjećaju ugroženim i da nisu zastrašene kao što su bile u Miloševićevo vrijeme. Za vlasti u Novom Sadu i Beogradu ova ohrabrujuća poruka birača trebala bi biti poticaj da još odlučnije poduzimaju mjere za sprečavanje nacionalističkih ispada u Vojvodini. Jer, samo tako će moći obnoviti i ojačati međuetničko povjerenje koje je bilo ozbiljno narušeno u miloševićevskoj Srbiji. Jan Briza, Dnevnik, 10. listopada
ŠTO TO I TKO SA­NJA

Kad javnost gubi vjeru, razočarana je i rezignirana, a kad tako mnogo građana ne vjeruje nikome, stvaraju se uvjeti da povjeruju najgorima. Onima koji za svaki novi prob-lem imaju neko staro rješenje. I da se ne zaboravi: »Ono što je jedanput bilo stvarno, uvijek ostaje moguće«.
Otuda ni nacionalistički ispadi u Vojvodini nisu, nažalost, »izolirani slučajevi«, nego logičan produkt neobuzdanog radikalskog nacionalizma. I lijepa riječ ravnopravnost, kada su u pitanju nejednaki, samo je legalizacija prava jačih. »Kad dvoje čine isto, nije isto« (drevni kartaginski pisac Terencije). Zašto se zavaravamo »krivicom na objema stranama« u Pokrajini gdje su srpski radikali postali uvjerljivo najjača politička stranka, pojačana bivšim borcima »za nove srpske države« na tuđim teritorijima i prevarenim izbjeglicama s prostora koje su im Milošević i Šešelj obećali, a ovlašteni faktori u državnim, političkim i policijskim institucijama, velikim dijelom njihovi protektori, istomišljenici i glasači. Dok Toma Nikolić budan sanja veliku Srbiju, što mogu sanjati nesrbi u njoj i oko nje? I što će ugledati kada se probude? Mirko Tepavac, Republika, 1. -31. listopada
SREĆA I BLA­GO­STA­NJE,
U GRA­NI­CA­MA

Poznati su mi incidenti upereni protiv manjina u Vojvodini i upravo su takvi događaji razlog zbog kojega Hrvatska ustraje na jednakim uvjetima i odnosu prema svim građanima bez obzira na vjeru i naciju, te na tezi kako su manjine bogatstvo i most suradnje, što tražimo i od drugih. Točno je da je bilo problema i u Republici Hrvatskoj ali su dosljednom primjenom zakona zaštićena prava i interesi građana.
    U Hrvatskoj nema rehabilitacije ustaštva, jer se time bave pojedinci i marginalne skupine. Međutim, u Srbiji su 30 posto glasova na izborima dobili ljudi koji ponovno granicu Srbije vide na potezu Virovitica-Karlovac-Karlobag. Vjerujemo kako će građani Srbije uvidjeti kako je takva politika koja traži promjene granica u današnjoj Europi osuđena na propast i da sreću i blagostanje treba tražiti unutar vlastitih granica. Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske, podgorički Monitor, 8. listopada
FI­LO­ZO­FI­JA

Jao, ma nemojte me sada s tim filozofskim pitanjima. Ne mogu razmišljati. Nives Zeljković Celzijus, hrvatsko-srpska estradna zvijezda, Blic, 11. listopada