Arhiv tekstova

Da, tako je u moj mikrofon izjavila Hrvojka Mihanović-Salopek, književna kritičarka i priređivačica Izabranih djela Miroslava. S. Mađera, u Đakovu nakon predstavljanja dviju knjiga vrsnih hrvatskih pisaca porijeklom iz Vojvodine – Tomislava Žigmanova iz Subotice i Miroslava S. Mađera iz Hrtkovaca. 

U Đakovu su, u okviru 49. đakovačkih vezova, održani 18. susreti hrvatskih književnih kritičara u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Đakovo i Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski. Predsjednik spomenutog ogranka Mirko Ćurić i zamjenik gradonačelnika Đakova tim je povodom izjavio: »Već punih 18 godina održavamo Đakovačke susrete, gdje se prati godišnja produkcija književne kritike, te organiziramo okrugle stolove i predstavljanja novih knjiga, značajnih za ovu regiju. Tako je i ove godine i sinoć smo imali predstavljanje nove knjige Tomislava Žigmanova (Ne)skladni divani u izdanju DHK iz Osijeka i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, knjigu jednog od ponajboljih hrvatskih književnika koji djeluje izvan Hrvatske.«

Sutradan se susreti nastavljaju okruglim stolovima kritičara Ebtehaja Navaeya, Dorote Jagić, Sanka Rabara, Ljerke Car-Matutinović, Božidara Petrača, Božice Zoko i Tvrtka Klarića na temu Duhovna književnost, te predstavljanjem knjige Izabrana djela, izbor iz bogatoga opusa Miroslava S. Mađera.  

Tomislav Žigmanov i Miroslav S. Mađer prepoznatljivi su po intimnom i imaginarnom razgovoru piščeve nutrine i prirode, proustovsko bogatstvo okusa, mirisa i zrenja plodova zemlje, jesenjinovska melankolija proživljavanja skrivene duše prostora i tajanstvenosti, protok vremena i dinamičnih gibanja Majakovskog i umijeće nemirne opservacije srodan lutalačkom putopisnom nervu Matka Peića.

Da, takvo je Žigmanovljevo slikanje prilika i neprilika u Vojvodini s aspekta njihovih prelamanja preko sudbina maloga čovjeka, o čemu svjedoči i tkanje priča u nedavno izdanoj Sagi i gotovo bi se moglo reći da je ovo nastavak neprekinute niti Tominog pričanja, samo nama nekako bliža, jer se radnja prelama i preko naših pleća. Svatko od nas bit će pogođen i zatečen njegovim viđenjem velikih događaja, koji nisu štedjeli maloga čovjeka, koji je često ostajao bez djedovine, očevine, materijalnih sredstava, obitelji i potomaka, sumorna ali realistična potka koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

I Miroslav S. Mađer, Srijemac, se vrlo često vraća zavičajnim temama. Hrtkovci, Sava i Vranja su ostali stalni i trajni orijentiri, a u trokutu Ruma-Vinkovci-Đakovo on je snivao najljepše snove i darovao čitateljima ponajbolje stihove. I kako je istaknula Hrvojka, on je prethodnik i slijednik »krugovaške« generacije i svoju je neprijepornu samosvjesnost utkao u opsežnu, 65-ogodišnju opstojnost u poetskim vodama, plodnu djelatnost i zrele, duboke dosege svojega pjesničkog iskaza, koji obuhvaća više od 2,5 tisuće pjesama.