Arhiv tekstova

Branimir Tomlekin (originalno Miroslav Cakić) iz Novog Sada objavio je od početka ove godine tri knjige: Hrtkovci : priče o onom što je nekada bilo (Alfagraf, Petrovaradin), Hrtkovci : priče o sudbini jednog sela (Tkanica, Zagreb) i Hrtkovci : priče o staroj kući i o mladosti (Alfagraf, Petrovaradin). 

 

Literarno svjedočanstvo

 

Knjiga Hrtkovci : priče o onom što je nekada bilo su, kako bilježi njezin recenzent Ivan Balenović, »nesvakidašnje literarno i povijesno svjedočanstvo o jednom neobičnom, nevelikom gorštačkom i kršćanskom narodu koji je, da bi opstao, i da bi sačuvao svoju vjeru, u ranom osamnaestom stoljeću napustio prapostojbinu u brdima Prokletija i pošao na dug, neizvjestan i opasan put k sjeveru, daleko, čak preko rijeke Save, u ravni Srijem.« 

Hrtkovci : priče o sudbini jednog sela je roman. »S književnoga stajališta, djelo je izuzetno zanimljivo za čitanje i puno je izvrsno iznijansiranih likova, koji se prepleću u prošlosti i u sadašnjosti, u selu i u gradu, u ratu i u miru. Središnji likovi pripadaju istoj, široj ili užoj obiteljskoj zajednici u ranijim ili novijim vremenima. Njihove životne putove i sudbine pratimo kroz ratove pod austrijskom zastavom i kroz sve novije ratove, kao i u međuratnim previranjima, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, u kaosu Drugog svjetskog rata, te u poslijeratnim vremenima«, zapisao je recenzent knjige Ivan Balenović. 

 

Neobično djelo

 

Treća po redu knjiga, Hrtkovci : priče o staroj kući i o mladosti je »neobično djelo u kojem teče pripovijedanje o staroj, prividno neživoj stvari – o seoskoj kući u Hrtkovcima za koju su čvrsto i neizbrisivo bili vezani piščevo djetinjstvo i mladost«. 

»To ovu knjigu čini romanom u kojem je teško definirati – niti za time postoji potreba – je li u njemu glavni junak jedna stara i neobična seoska kuća koje danas, u njenom prvobitnom izgledu, više nema, ili su to ljudi koji su za nju, jače nego pupčanom vrpcom, bili vezani, a koji, osim pisca koji o njoj autentično svjedoči, više nisu među živima«, piše recenzent Ivan Balenović.

Kako Balenović dodaje, knjigu na najljepši način dopunjuju dokumentarno dragocjene, kolorirane arhitektonske slike, rađene u kompjutorskoj trodimenzionalnoj tehnici, ali one nipošto nisu u neskladu s literarno-pripovjedačkim i pjesničkim oslikavanjem ovog prostora, seoskog ambijenta i ljudi, prije svega žitelji ove kuće, od njene gradnje pa do sredine dvadesetog stoljeća.

 

O autoru

 

Branimir Miroslav Tomlekin (1944.) odrastao je u Srijemu. Osnovnu školu je završio u Hrtkovcima, gimnaziju u Rumi, a Arhitektonski fakultet u Ljubljani. Radio je u Vukovaru, Banjoj Luci i Novom Sadu, gdje danas živi kao umirovljenik. Prve stihove napisao je u gimnaziji, a u posljednje vrijeme oni su satirični i buntovni zbog tragičnih događaja početkom devedesetih godina u Vojvodini, posebice u Hrtkovcima. O tome piše i u romaniziranoj kronologiji svoje obitelji u dvjema knjigama: Hrtkovci : priče o onom što je nekad bilo, koja obuhvaća period od dolaska u Hrtkovce 1737. godine do Prvog svjetskog rata i Hrtkovci : priče o sudbini jednog sela, koja obuhvaća period od Prvog svjetskog rata do progona 1993. godine. Priče iz ove druge knjige objavljuju mu u nastavcima Hrvatske novine iz Subotice. 

Književni radovi, članci i feljtoni objavljivani su mu u glasilu Zavičajnog kluba Hrtkovčana Gomolava, Zagreb, glasilu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zov Srijema, Zagreb, časopisu za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, Subotica, i tjedniku Hrvatska riječ, Subotica. 

Zbirku poezije Salauka, kao i humoristično-satirične zbirke priča Za sve je kriv moj deda, Slatko kod Dunje i Gaudeamus idi u tur tiskala mu je 2013. godine nakladnička kuća Bistrica, Novi Sad, a 2014. godine humoristično-satiričnu zbirku priča Nasukana mornarica i roman s ratnom temom Godine zasljepljujućih boja. U posljednje vrijeme radove mu objavljuje i Hrvatski fokus, tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja, Zagreb. Zastupljen je u Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema, Zagreb – Subotica, 2011. godine.