Arhiv tekstova

U strukturi ukupnog broja stabala svih vrsta voća u Srbiji, najveći se postotak tradicionalno nalazi pod šljivom (50 posto), zatim jabukom (18 posto) i slijedi udio pod višnjom (preko 7 posto). Trešnja predstavlja perspektivnu vrstu, ali znatno zaostaje za proizvodnjom višnje, a rezultati koji se danas ostvaruju u voćarskoj proizvodnji su značajni, ali su ipak znatno ispod naših mogućnosti. Višnja se najviše gaji u okrugu Grada Beograda, zatim u Nišavskom i Jablaničkom okrugu. Slijede Šumadijski i Zapadnobački okrug, a zatim Mačvanski, Toplički i Podunavski okrug. Ono što je zanimljivo jest da su u i u Srijemu, koji nije voćarski kraj, u posljednjih nekoliko godina počeli nicati zasadi višanja. Prodajne, otkupne cijene trešanja i višanja formiraju se na tržištu na temelju dogovora između proizvođača i otkupljivača. Cijena koštanja ovisi o naturalnim utrošcima inputa pri redovitoj proizvodnji, kao i njihovim cijenama. Ono što zabrinjava proizvođače jest upola manji prinos u odnosu na prošlu godinu, ali isto tako niska otkupna cijena koja će se po svemu sudeći kretati oko 60 dinara po kilogramu. Kako navode proizvođači, ta je cijena na granici pozitivne nule i, kako kažu, 100 dinara po kilogramu bi bila idealna cijena, dok bi 80 dinara bila neka utjeha.

 

Cijena neće nadoknaditi uloženi trud

 

Rumska općina nije voćarski kraj, ali su se u pojedinim mjestima poljoprivrednici ipak odlučili za zasade višanja. Jedan od njih je i Marko Bakić, koji na tri hektara posjeduje zasade višanja. Kako kaže, proizvodnjom višanja počeo se baviti iz nužde, ali i zbog velike ljubavi prema voćarstvu: »1996. godine sam oformio ovaj voćnjak i imam jedan mlađi zasad od oko 60 ari. Na zasade višanja sam se odlučio prvenstveno zato što je višnja prije 40 godina imala fantastičnu cijenu i moglo se 10 puta više zaraditi na jednom hektaru. Jedan hektar višanja donosio je prihod kao 10 hektara pšenice. Međutim, to je danas odnos 2:1 u odnosu na višnje. Eventualno 3:1, a zna biti i 1:1. Očekivao sam da ću na tri hektara voća uspjeti ostvariti prihod od 500.000 dinara, što bi bilo između 30 i 40.000 dinara mjesečno, točnije nadoknada umjesto mjesečne mirovine s obzirom da još uvijek nisam ispunio uvjete za mirovinu. Mislim da nisam neskroman, ali ja ne mogu ni to ostvariti iako dobro radim. Hoću li uspjeti to ostvariti ili ne, ovisi prije svega o vremenskim uvjetima i o drugim faktorima koji trebaju određivati cijenu, a ne određuje je nitko. Prepušteni smo sami sebi«, kaže Marko Bakić iz Nikinaca. Rod višanja ove godine je sigurno 50 posto manji u odnosu na prošlu godinu i situacija u regiji je ista: »Razlog tomu su hladne noći u vrijeme cvjetanja, a dani su bili topli i u nepunih tjedan dana se sve to desilo, tako da je po mom mišljenju to jedan od glavnih razloga upola manjeg prinosa.«   

                                  

Nezadovoljni cijenom

 

Kako navodi, cijena neće uspjeti nadoknaditi uloženi trud: »Preko 20 dinara mene će koštati kemija, obrada, počevši od rezanja do berbe, i ono malo što ostane bit će pozitivna nula. Zaštita je bila minimalna prvenstveno radi zdravlja, ali je i ona skupa. Cijena višanja od 80 dinara bi dala neku zaradu ili zaradu kao na pšenici, ili na ostalim ratarskim kulturama, a cijena od 100 dinara bi bila prava cijena. Imam kupca iz okolice Šapca s kojim radim 15 godina i što se tiče svih tih odnosa s njim, više sam nego zadovoljan. Cijena ne ovisi ni o njemu ni o meni, tu su u pitanju neki drugi ili treći faktori. Višnja će se tražiti možda od nakupaca, ali ja ne pomišljam na to«, tvrdi Bakić. Očekivanja su da će na ovom zasadu u Nikincima rod na tri jutra biti oko 15 tona. Pitali smo ga u kojoj su mu mjeri u ovom poslu do sada pomagale institucije države: »Uopće ne sudjeluju i prepušteni smo sami sebi. Jednostavno nema tko tu donijeti cijenu i svi govore da je tržišna poljoprivredna ekonomija takva. 100 dinara bila bi idealna cijena, 80 neka utjeha, ali što je – tu je«, ističe Bakić. Proizvođači će se nažalost  ovoga puta morati zadovoljiti ponuđenom cijenom, a pitanje je hoće li se sa zarađenim novcem moći krenuti u proizvodnju ovog voća i eventualnih novih zasada i iduće godine.